Srijeda, 14 svibnja

ČIZKEJK SA VIŠNJAMA

 

Čizkejk sa višnjama i aromom ruma

Sastojci (za kalup prečnika 28 cm):

Voćni fil (crveni sloj):

  • 300 g višanja (sveže ili zamrznute) ili drugog crvenog voća

  • 200 ml vode ili oceđenog soka od višanja

  • 6–8 kašika šećera (za višnje) ili 4–5 kašika za drugo voće

  • 10 g (1 kesica) želatina + 5 kašika hladne vode

  • 1 kašičica arome ruma (po želji, ako koristite višnje)

Biskvit – podloga od keksa:

  • 400 g mlevenog plazma keksa

  • 200 g maslaca ili margarina

  • 100 ml hladnog mleka (po potrebi još malo ako je smesa suva)

Beli fil – krem od sira:

  • 500 g neutralnog sira (najbolje mascarpone, može i Ella ili ABC sir)

  • 500 ml slatke pavlake

  • 100 g šećera u prahu

  • 100 g kisele pavlake (može i bez)

  • 2 kašičice arome vanile ili 1 vanilin šećer

  • 10 g (1 kesica) želatina + 5 kašika hladne vode

Priprema:

Voćni sloj:

  1. Višnje i šećer stavite da prokuvaju u vodi ili soku. Kuvajte par minuta.

  2. Želatin natopite u hladnoj vodi da nabubri, pa ga dodajte u toplo voće i mešajte dok se ne otopi.

  3. Po želji, dodajte aromu ruma.

  4. Ostavite da se prohladi.

Podloga od keksa:

  1. Mleveni plazma keks pomešajte sa otopljenim maslacem.

  2. Dodajte hladno mleko i dobro izmešajte.

  3. Utisnite smesu u kalup obložen papirom za pečenje i poravnajte kašikom ili čašom.

  4. Stavite u frižider da se stegne dok pripremate fil.

Beli fil:

  1. Želatin natopite u hladnoj vodi da nabubri.

  2. Umutite slatku pavlaku u čvrst šlag.

  3. U drugoj posudi umutite sir, šećer u prahu, kiselu pavlaku i aromu vanile.

  4. Lagano sjedinite šlag sa sirom.

  5. Nabubreli želatin lagano zagrejte (ne da provri!) i umešajte u fil.

Slaganje torte:

  1. Preko ohlađene kore od keksa ravnomerno rasporedite beli fil.

  2. Ostavite u frižideru 1–2 sata da se stegne.

  3. Preko stegnutog fila prelijte pripremljeni voćni sloj.

  4. Vratite u frižider na najmanje 4 sata (idealno preko noći).

Završnica:

  • Po želji, dekorisati svežim višnjama, listićima bele čokolade ili još malo šlaga.

  • Seći na parčad i služiti ohlađeno.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.