Zašto je važno mentalno zdravlje mladih
Mentalno zdravlje djece i mladih: Kako prepoznati i zaštititi emocionalno blagostanje u modernom dobu
Mentalno zdravlje djece i mladih predstavlja temelj za njihov rast, razvoj i buduće funkcioniranje kao odraslih osoba. Odrastanje je period koji sa sobom nosi niz izazova – od fizičkih i emocionalnih promjena pa sve do suočavanja sa sve zahtjevnijim društvenim očekivanjima. Upravo ta životna faza obilježena je stvaranjem identiteta, razvijanjem vještina upravljanja emocijama i uspostavljanjem zdravih odnosa s okolinom.

Nažalost, svakodnevni stresori, sve složeniji životni izazovi, ali i manjak podrške iz okruženja mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje djece i mladih. Danas se sve češće susrećemo s činjenicom da veliki broj djece i adolescenata odrasta u svijetu u kojem se suočavaju s emocionalnim poteškoćama, ali rijetko kad dobiju pravovremenu pomoć i razumijevanje.
Mentalno zdravlje djece i mladih – važnost ravnoteže
Mentalno zdravlje djece i mladih ovisi o ravnoteži između zaštitnih i rizičnih faktora koji oblikuju njihovo odrastanje. Kada su djeca suočena s izazovima poput vršnjačkog pritiska, akademskih zahtjeva, problema u porodici ili izloženosti nasilju, vrlo često dolazi do narušavanja emocionalne stabilnosti. Ako uz to ne postoji kvalitetna podrška roditelja, nastavnika ili stručnjaka, mentalno zdravlje djeteta može postati ozbiljno ugroženo.
Dijete koje odrasta u stabilnom i sigurnom okruženju, gdje ima priliku izraziti svoja osjećanja bez straha od odbacivanja, kažnjavanja ili omalovažavanja, razvija emocionalnu otpornost. Upravo je to ključni faktor koji može pomoći da se s izazovima odrastanja nosi lakše i zdravije.
Najčešći problemi koji pogađaju mentalno zdravlje djece i mladih
Razumijevanje najčešćih problema s kojima se suočavaju mladi omogućava roditeljima, nastavnicima i stručnjacima da na vrijeme reagiraju i pruže adekvatnu podršku. Neki od najčešćih poteškoća koje mogu ukazivati na narušeno mentalno zdravlje djece i mladih uključuju:
-
Emocionalni poremećaji: tjeskoba, depresivnost, nagle promjene raspoloženja, povlačenje u sebe, osjećaj bespomoćnosti.
-
Poremećaji u ponašanju: agresivnost, impulzivnost, hiperaktivnost, izbjegavanje školskih i društvenih obaveza.
-
Poremećaji u prehrani: zabrinutost zbog tjelesnog izgleda, izgladnjivanje, prejedanje ili opsesivna kontrola prehrane.
-
Samoozljeđivanje i suicidalne misli: jedan od najalarmantnijih znakova narušenog mentalnog zdravlja, koji zahtijeva hitnu pažnju i stručnu pomoć.
-
Ovisnosti: zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola, videoigara, interneta i društvenih mreža.
Upozoravajući znakovi koje roditelji ne bi smjeli ignorirati
Mentalno zdravlje djece i mladih često ostaje u sjeni dok se promjene u ponašanju pripisuju “normalnim fazama odrastanja”. Ipak, kada određeni simptomi traju duže vrijeme, to je signal da dijete ili adolescent možda prolazi kroz ozbiljne emocionalne poteškoće. Neki od ključnih znakova uključuju:
-
Povećanu razdražljivost i nagle ispade bijesa.
-
Česte psihosomatske smetnje poput glavobolje i bolova u trbuhu bez jasnog medicinskog uzroka.
-
Iznenadno pogoršanje školskih ocjena i gubitak interesa za učenje.
-
Poteškoće u socijalizaciji, povlačenje iz društvenih aktivnosti i izolacija.
-
Izražen strah od procjene, kritike i odbacivanja.
-
Pretjerana briga oko izgleda i ponašanje koje ukazuje na poremećaje prehrane.
-
Nošenje zatvorene odjeće bez obzira na vremenske uvjete, što može upućivati na prikrivanje rana od samoozljeđivanja.
Roditelji bi trebali njegovati otvorenu komunikaciju s djecom, pružiti siguran prostor za izražavanje osjećaja i pokazati spremnost za slušanje, a ne samo za davanje savjeta ili kritika.
Prevencija mentalnih problema kod djece i mladih
Jedan od najvažnijih koraka u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih jeste prevencija. Nažalost, mnogi se problemi primjećuju tek kada se razviju u ozbiljne emocionalne ili ponašajne poremećaje. Ključ prevencije je u ranom prepoznavanju znakova, otvorenom razgovoru, kao i izgradnji psihološke otpornosti kroz zdrav stil života i edukaciju.
Od izuzetne važnosti je:
-
Podučiti djecu emocionalnoj pismenosti – prepoznavanje i upravljanje vlastitim emocijama.
-
Razvijati empatiju i vještine komunikacije.
-
Postavljati jasne, ali zdrave granice u ponašanju.
-
Ograničiti i nadzirati vrijeme provedeno ispred ekrana.
-
Poticati zdrav način života, uključujući redovitu fizičku aktivnost i kvalitetan san.
-
Pružati primjer zdravih međuljudskih odnosa kroz vlastiti život.
Uloga roditelja u očuvanju mentalnog zdravlja
Roditelji su ključna karika u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih. Kroz svakodnevni kontakt, oni su u prilici prvi prepoznati promjene u ponašanju i raspoloženju svog djeteta. Uloga roditelja nije samo pružanje osnovnih životnih uvjeta, već i emocionalna podrška, razumijevanje i učenje djeteta kako da se nosi sa životnim izazovima.
Podrška se ne ogleda u rješavanju problema umjesto djeteta, već u vođenju i osnaživanju da samo razvije vještine koje će mu pomoći u suočavanju sa stresom, neuspjehom i promjenama koje odrastanje donosi.
Pročitajte i:
– Bol u donjem dijelu stomaka kod muškaraca: Žašto se javlja i kako postupati
– Bolovi u želucu: Što popiti i kako eliminisati bol
– Bolovi u stomaku i leđima: Simptomi i rješenje