Srijeda, 14 svibnja

Bolovi u želucu: Šta ih uzrokuje i kako si možete olakšati?

Bolovi u želucu često su neugodni, ali u većini slučajeva nisu razlog za veliku zabrinutost. Osjećaj nelagode, grčevi, mučnina i tupa ili oštra bol u predjelu trbuha najčešće su povezani s probavnim smetnjama, nadutošću ili zatvorom.

Ipak, kako bi se otkrio pravi uzrok i pristupilo liječenju, važno je obratiti pažnju na točan tip boli, njeno trajanje i prateće simptome.

Kako prepoznati uzrok bolova u želucu?

Trbuh nije jednostavan prostor — u njemu se nalazi mnoštvo organa, pa samim time i mnogo potencijalnih izvora boli. Kako bi se lakše otkrilo što uzrokuje bolove u želucu, korisno je znati u kojem se dijelu trbuha javlja nelagoda:

  • Gornji desni dio trbuha: obično ukazuje na probleme s jetrom, žučnim mjehurom ili dijelom debelog crijeva.

  • Gornji lijevi dio: može značiti smetnje u želucu, slezeni ili debelom crijevu.

  • Gornji srednji dio: često je povezan sa želucem, gušteračom i tankim crijevom.

  • Donji desni dio: bolovi se mogu javiti zbog upale slijepog crijeva, problema s debelim crijevom, tankim crijevom ili jajnicima kod žena.

  • Donji lijevi dio: može upućivati na probleme s debelim crijevom ili jajnicima.

Najčešći uzroci bolova u želucu

1. Zatvor

Zatvor je čest uzrok nadutosti, grčeva i bolova u želucu. Ako uz to osjećate mučninu i gubitak apetita, vrlo je vjerojatno da vaša crijeva ne funkcioniraju optimalno.

Rješenje uključuje povećanje unosa vlakana kroz povrće, žitarice i voće, konzumaciju više vode, te smanjenje unosa kave, alkohola i čajeva koji mogu dodatno dehidrirati organizam. Redovita tjelovježba također pomaže u poticanju rada crijeva.

2. Intolerancija na laktozu

Ako se bolovi u želucu i nadutost javljaju nakon konzumacije mliječnih proizvoda, moguće je da patite od intolerancije na laktozu. Osobe koje imaju manjak enzima potrebnih za razgradnju laktoze često doživljavaju neugodne probavne smetnje, osobito nakon unosa mlijeka ili sira. Eliminacija mliječnih proizvoda iz prehrane na neko vrijeme može pomoći u otkrivanju pravog uzroka.

3. Gastritis ili čir na želucu

Bolovi u želucu koji su izraženiji kada ne jedete, a smanjuju se nakon obroka, mogu ukazivati na gastritis ili čir. Ovi problemi često su povezani s pretjeranom konzumacijom nesteroidnih protuupalnih lijekova (poput ibuprofena) ili bakterijskom infekcijom. Liječenje uključuje antacide, antibiotike i promjenu prehrambenih navika.

4. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

Kombinacija bolova u želucu, nadutosti, promjena u učestalosti stolice (proljev ili zatvor) i osjećaja nelagode u trbuhu često upućuje na sindrom iritabilnog crijeva. Probiotici, prilagodba prehrane i redukcija stresa mogu značajno ublažiti simptome.

5. Gastroenteritis

Iznenadni bolovi u želucu, proljev, mučnina i povišena temperatura često su simptomi gastroenteritisa — upale sluznice želuca i crijeva izazvane virusima, bakterijama ili trovanjem hranom. U ovakvim slučajevima važno je održavati hidrataciju i, ako simptomi potraju, posjetiti liječnika.

6. Loša probava

Prebrzo jedenje, masna i teška hrana često rezultiraju bolovima u gornjem dijelu trbuha, uz nadutost i nelagodu. Promjena prehrambenih navika, polako žvakanje hrane i smanjenje unosa masnoća prvi su koraci ka poboljšanju stanja.

7. Celijakija i intolerancija na gluten

Ako bolovi u želucu traju duže, a uz njih dolaze nadutost i problemi sa stolicom, moguće je da se radi o celijakiji — autoimunoj bolesti kod koje gluten izaziva upalu crijevne sluznice. Dijagnozu potvrđuje liječnik, a liječenje uključuje strogu bezglutensku prehranu.

Prirodni načini za olakšanje bolova u želucu

Kada bolovi nisu jaki i ne zahtijevaju hitnu liječničku pomoć, možete pokušati ublažiti simptome kod kuće:

  • Piti čaj od mente, kamilice, komorača ili đumbira.

  • Konzumirati probiotike iz jogurta, kefira ili kiselog kupusa.

  • Uzimati sjemenke komorača za smanjenje nadutosti.

  • Napraviti lagane šetnje ili blagu tjelovježbu.

  • Uzimati sodu bikarbonu razrijeđenu u vodi.

  • Isprobati toplu rižinu vodu ili vodu s limunom.

  • Privremeno izbjegavati krutu hranu.

Naravno, ako bolovi u želucu postanu učestali, vrlo jaki ili se javljaju zajedno s alarmantnim simptomima poput krvavog povraćanja, krvi u stolici ili naglog gubitka tjelesne mase, preporučuje se hitna medicinska obrada.

Kada su bolovi u želucu znak za uzbunu?

Iako su bolovi u želucu najčešće posljedica benignih stanja, postoje i ozbiljniji uzroci:

  • pankreatitis,

  • upala slijepog crijeva,

  • žučni kamenci,

  • mezenterična ishemija,

  • srčani udar (bol koja se širi prema leđima i ramenima),

  • rak želuca,

  • Chronova bolest,

  • uremija ili trovanje teškim metalima.

Kod pojave iznenadne, jake i nepodnošljive boli, ili ako bol ne prolazi nakon nekoliko dana, važno je obratiti se liječniku kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije.

Pročitajte i:

– Bolovi u stomaku i leđima: Simptomi i rješenje

– Ovo su alergije koje večina ljudi ima

– Razlika između kravljeg i sojinog mlijeka

(vijesti-21.com)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.