Subota, 24 svibnja

Istraživači su istraživali učinke metabolita zvanog urolitin A na kolorektalni rak.
Urolitin A rezultat je metabolizma crijevnih bakterija vrste polifenola koji se nalazi u naru.
Otkrili su da, u mišjim modelima, metabolit ograničava rast tumora i djeluje sinergistički s imunoterapijom.
Istraživači su napomenuli da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli temeljni mehanizmi i vidjeli mogu li se otkrića ponoviti na ljudima.
Rak debelog crijeva treći je najčešće dijagnosticiran rak u svijetu. Šanse pacijenta za preživljavanje mogu se predvidjeti njihovim imunološkim rezultatom, koji se izračunava iz gustoće stanica koje uzrokuju smrt stanica (CD8+ stanice) unutar tumora.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Nedavne studije pokazuju da koncentrirani oblici urolitina A (UA), prirodnog proizvoda probave nara, potiču mitofagiju — raspad starih ili suvišnih “staničnih elektrana” poznatih kao mitohondriji. Zauzvrat, to potiče stvaranje novih mitohondrija i usporava napredovanje bolesti povezanih sa starenjem.

Druge studije su otkrile da UA ima imunomodulatorne učinke u stanicama koje smanjuju upalu uz stanice koje poboljšavaju imunološku funkciju.

Daljnje proučavanje učinaka UA na imunološku funkciju moglo bi dovesti do razvoja antitumorskih tretmana.

Jačanje imunološkog odgovora
Nedavno su istraživači istraživali učinke UA na kolorektalni rak kod miševa. Otkrili su da UA izaziva “snažnu zaštitu” antitumorskog T-staničkog imuniteta kod miševa i kada se konzumira u hrani i kada se koristi uz terapiju CAR-T stanicama, tretmanom u kojem se T-stanice — vrsta imunoloških stanica — mijenjaju da napadaju stanice raka.

“Naša su otkrića posebno uzbudljiva jer fokus nije na tumorskim stanicama, već na imunološkom sustavu, prirodnoj obrani od raka”, rekao je dr. Dominic Denk, liječnik u Sveučilišnoj bolnici u Frankfurtu u Njemačkoj i prvi autor trenutne studije. .

“Ovdje još uvijek nedostaju pouzdani terapijski pristupi u stvarnosti pacijenata s kolorektalnim karcinomom. Mogućim poboljšanjem kombinirane terapije s postojećim imunoterapijama, studija otvara značajne mogućnosti za daljnju primjenu u klinici. Nadamo se da ćemo to iskoristiti za održivo poboljšanje terapije raka debelog crijeva, ali i drugih vrsta raka”, dodao je.

Kako nastaje UA?
“[UA] je metabolit elagitanina koji su vrsta polifenola. Poznato je da polifenoli imaju antioksidativna i protuupalna svojstva,” rekao je za MNT dr. Thomas M. Holland, liječnik-znanstvenik na Institutu za zdravo starenje Rush, Medicinski centar Sveučilišta Rush, koji nije bio uključen u studiju.

“Elagitanini se uglavnom nalaze u naru, ali i u jagodama, malinama i orašastim plodovima, ponajviše orasima”, objasnio je.

“Osim toga, ova hrana sadrži mnoštvo hranjivih tvari i bioaktivnih tvari koje su općenito korisne za cjelokupno zdravlje. Uz to, crijevne bakterije pretvaraju elagitanine u UA. Dakle, moramo imati netaknut i prikladno raznolik crijevni mikrobiom kako bismo omogućili ovu pretvorbu”, dodao je.

Što je studija učinila
Za potrebe studije, istraživači su mišjim modelima kolorektalnog raka davali dijetu koja je sadržavala UA ili kontrolnu dijetu tijekom 18 tjedana.

Na kraju su otkrili da su miševi na UA dijeti doživjeli značajno smanjenje učestalosti i veličine tumora, uz višu razinu T stanica u unutarnjoj ovojnici debelog crijeva.

Iz daljnjih eksperimenata otkrili su da pozitivni imunološki učinci UA nisu bili prisutni ni kod miševa bez zrelih T i B stanica, niti kod onih bez CD8+ T stanica. Tako su napisali da pozitivni učinci UA ovise o prisutnosti određenih T stanica.

“[Ova studija sugerira da] osim očekivanih općih protuupalnih svojstava koja UA ima, također može omogućiti veću imunomodulaciju pri čemu tijelo može otkriti i upravljati ranim rastom tumora u gastrointestinalnom traktu, poput onih vidljivih kod kolorektalnog karcinoma”, navedeno je. dr. Holland.

Istraživači su zatim ispitali učinke UA na ljudske T stanice pet donora.

“Iako je promatran in vitro, (što znači ili u epruveti, petrijevoj zdjelici itd.), pokazalo se da UA ima sposobnost induciranja proizvodnje CD4 memorijskih T stanica. Ova funkcija omogućuje brzi odgovor u slučaju ponovnog izlaganja antigenu – u ovom slučaju, to bi bili antigeni specifični za tumor,” istaknuo je dr. Holland.

U drugim eksperimentima, istraživači su otkrili da UA također može povećati učinkovitost terapije CAR-T stanicama, obećavajuće nove imunoterapije za liječenje raka debelog crijeva.

Ograničenja
Istraživači su primijetili da, iako je njihova studija dala obećavajuće rezultate, točni mehanizmi koji leže u pozadini ostaju nepoznati.

Dr. Holland je dodao da budući da je studija provedena na miševima, ostaje za vidjeti hoće li se rezultati prenijeti na ljude. “Ovdje počinju mnoge studije, a kako autori kažu, studija daje zanimljive i uzbudljive rezultate koji zahtijevaju daljnje istraživanje”, istaknuo je.

Na pitanje o implikacijama studije, dr. Jing Chen, direktor Centra za istraživanje metabolomike raka na Medicinskom sveučilištu u Chicagu, koji nije uključen u studiju, rekao je za MNT: „Autori su predložili da se UA može smatrati dodatkom prehrani za poboljšanje antitumorski imunitet za imunoterapiju u liječenju raka debelog crijeva.”

Dr. Holland je dodao:

“Ova studija pruža dodatne dokaze da dobro zaokružena prehrana, uključujući raznoliko voće i povrće koje sadrži različite hranjive i bioaktivne tvari, nije samo korisna za cjelokupno zdravlje i dugovječnost, već također ima potencijal za smanjenje rizika od infekcija i raka.”

“Nadalje, cjelokupni zdrav način života – uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, dobru higijenu spavanja, socijalizaciju, smanjenje stresa itd. – najvažniji je za optimizaciju fizičke i kognitivne funkcionalnosti”, zaključio je.

Izvor: medicalnewstoday

 

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.