Srijeda, 14 svibnja

Ove godine punim 75. godina, i pored visokog krvnog pritiska, imam problema sa šećerom u krvi koji ponekad prelazi 7,9.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Kako bih normalizovala šećer prešla sam na dijetu, ali sam u isto vreme počela da konzumiram jedan narodni lek i uspela sam.

Šećer mi je sada u normali i to samo sa par nedelja primene ovog leka.

Kupila sam 3 kg crnog luka. Podelila sam ga na 10 približno jednakih delova, a onda sam ujutru očistila prvi deo i iseckala ga na manje komadiče. Stavila sam ga u šerpu, preko njega prelila 250 ml ključale vode i kuvala sam oko 10 minuta.

Zatim sam ga sklonila sa ringle i procedila. Luk sam bacila a dobijenu tečnost podelila na 3 dela koja sam pila 3 puta dnevno i to 30 minuta pre obroka. I tako 10 dana, bez prekida.

Nakon 6 meseci ponovo sam ponovila ovaj postupak ispijanja vode u kojoj je luk kuvan.

Sve o luku i njegovim zdravstvenim prednostima

Luk je bogat ugljenim hidratima, među kojima se nalazi glukoza, fruktoza, saharoza, ali i vitamini grupe B, E, karoten.

Luk sadrži minerale: gvožđe, natrijum, kalijum, kobalt, fosfor, kalcijum, bakar, cink, mangan, kao i organske kiseline: jabučna, limunska, esencijalna ulja, fitoncidi.

Luk je efikasno sredstvo protiv skleroze, smanjuje nivo šećera u krvi, stimuliše aktivnost želuca, proizvodnju sperme, povećava seksualnu potenciju.

Luk je odličan za lečenje prostate.

Podstiče apetit, aktivnost kardiovaskularnog sistema, blago je laksativan i pojačava lučenje digestivnih sokova.

Luk se široko koristio pri lečenju gnojnih rana, opekotina kože, mastitisa, osteomielitisa, stomatitisa, trofičnih čireva, bolesti gornjih disajnih puteva i pluća.

Luk je koristan za grip, jer sprečava bakterijske komplikacije.

Luk jača imunitet, pomaže kod upale grla i curenje nosa i odlaže bolesti kao što su ateroskleroza i hipertenzija.

Crni luk i narodna medicina

Svež luk se preporučuje za uzimanje oralno, počev od 10 grama i postepeno se povećava njegovo konzumiranje na dnevnom nivou. Ovako konzumiranje luka sprečava bronhitis, tuberkolozu, nisku kiselost želučanog soka, zatvor, prostatitis i helminičku invaziju.

Svež luk može da smanji holesterol u krvi, a dobar je i kod dijeta.U akutnim bolestima, luk se uzima 2 puta dnevno, u hroničnim – 1 put dnevno i to 15 do 20 minuta pre obroka.

Pečeni i sušeni luk posebno je koristan kod ishemijskih bolesti srca, poremećaj srčanog ritma, hipertenziji, tuberkolozi, gastritisa itd.

Kod svih ovoh lečenja, pečeni ili sušeni luk se uzima oralno od 50 do 100 grama, 1 do 2 puta dnevno, 15 minuta pre obroka. Tok tretmana je 3 nedelje, posle 10 dana lečenje se ponavlja.

Za kožne bolesti, u zavisnosti od težine procesa, obloge sa kuvanim ili pečenim lukom prave se 1 do 4 puta dnevno.

Izvor: stil.kurir.rs

 

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.