Subota, 24 svibnja

Prednost ovoga platnog sistem ogleda se u brzoj razmjeni novčanih sredstava od platitelja do primatelja plaćanja jer su sredstva odmah raspoloživa na računu primatelja i mogu se koristiti. Pred monetarnim i finansijskim tokovima u BiH velike su promjene koje će osjetiti i veliki broj stanovnika zemlje, a osobito oni koji u svojim mjesečnim bilancama za znatan dio novčanih sredstava imaju zahvaliti izravnim doznakama iz inozemstva.

Bit se odnosi na mogućnost ulaska u Jedinstveno područje plaćanja u eurima koje će značiti jeftinije transfere, dok je druga kategorija uspostava platforme za instant-plaćanje koje će omogućiti jednostavniji i brži prijenos sredstava, piše Večernji list BiH.

Rekordni iznosi

Prema podacima koje je ovaj list nedavno dobio iz Centralne banke BiH, jasno se uočava trend porasta novčanih transfera iz inozemstva, a dokaz je podatak kako su u prvih devet mjeseci u novčane tokove BiH putem tekućih transfera unesene 4 milijarde i 146 miliona maraka, a od toga je najveći iznos išao na lične transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, što je u praksi način materijalne, odnosno finansijske pomoći iseljenika svojim porodicama.

U istom razdoblju prošle godine taj iznos je bio 3 milijarde i 793 miliona maraka. Iseljenici su kroz osobne transfere u devet mjeseci 2024. godine poslali doma 3 milijarde i 66 miliona maraka, dok su u istom razdoblju prethodne godine poslali 2 milijarde i 774 miliona maraka, što znači kako je, uprkos i dalje prisutnim nepovoljnim kretanjima u ekonomijama Europske unije, dijaspora uspjela poslati 292 miliona maraka više.

Iako još uvijek nema podataka za cjelokupnu 2024. godinu, pod uvjetom da se trend iz prvih pola godine nastavi, moguće je kako bi mogli biti oboreni i godišnji rekordi kada govorimo o ukupnim iznosima tekućih transfera iz inozemstva.

Podsjećamo, u 2023. godini zabilježen je do tada najveći iznos, i to 5,26 milijardi KM, a od ukupnog iznosa tekućih transfera na novčane doznake iz inozemstva, odnosno osobne transfere, odnosilo se 3,79 milijardi KM. Ostali tekući transferi iznosili su 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosio na penzije iz inozemstva.
Transfer novca

 

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.