Ponedjeljak, 19 svibnja

“Izuzetno zagađen zrak u kotlinskim područjima centralne Bosne bi se barem nakratko poboljšao tokom četvrtka, 23.01.2025.

 

Uz nešto labilniju atmosferu usljed atmosferskog poremećaja koji se premješta sjevernije i zapadnije od naših krajeva, uspostavlja se pritisni gradijent, a utjecaj anticiklone slabi nad našim područjem pa bi i temperaturna inverzila oslabila. Prethodno statički stabilna atmosfera i vrlo slab vjetar u anticiklonalnom polju doprinijeli su do neometanog nakupljanja, a potom i akumuliranja zagađujućih čestica unutar graničnog sloja atmosfere (nešto malo manje od 1 km uvis). Time je onemogućena disperzija/raspršenje zagađujućih čestica uvis, jer je vertikalno miješanje slojeva zraka bilo prekinuto usljed slojeva zraka koji su praktično sabijeni u kotline ispod kojih nema zračne cirkulacije. Turbulentnija atmosfera zahtjeva temperaturnu i pritisnu razliku, što potpomaže dizanje inverzivnog poklopca, kao i disperziju čestica uvis gdje se u slobodnoj atmosferi razblažuju miješajući se sa okolnim čišćim zrakom.

Kada gledam probijanje juga, najprije obraćam pažnju na visinu. Na oko 1.5 km visine vidi se izraženije južno i jugozapadno visinsko strujanje, kao i sušenje sa zavjetrinske strane Dinarida, što su obično znakovi da bi jugo moglo probiti i u niže krajeve, a tada su Hercegovina i zapadna Bosna uglavnom tmurni i s padavinama. Ipak, razlika u pritisku nije odveć jaka u prizemlju da bi dovela do jakog ili vrlo jakog vjetra koja bi u značajnijoj mjeri pročistila zrak. Stoga, izgledno je da će samo viši planinski predjeli imati umjeren do jak jugo tokom sutrašnjeg dana.

Ono što je izglednije, a na tu opciju sam sigurniji, jeste povremeno umjeren vjetar južnog smjera koji bi provjetrio kotlinu i koliko-toliko doprinio smanjenju zagađenja zraka. Vjerovatnije do granica podnošljivijeg za većinu populacije, ali i dalje nedovoljno da kažemo da je potpuno čist zrak, pogotovo, kako sada stvari stoje, u nižem dijelu Sarajeva”, naveo je Sladić u svojoj analizi na Facebooku.

 

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, najniža jutarnja temperatura zraka sutra će biti većinom između 0 i 5°C, na jugu zemlje do 8°C, a najviša dnevna uglavnom između 6 i 12°C.

Podsjetimo, u Sarajevu je na snazi epizoda “uzbune”.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.