Close Menu
Nedjelja, 18 svibnja
Vijesti

Od pripreme do gotovog obroka u samo 10 minuta: Napravite špinat na ovaj način i mnogi će ga jesti

By
Špinat je jedna od zdravijih namirnica, a pritom sadrži samo 23 kalorije na 100 grama. Bez obzira na sve benefite koje nudi, mnogi ga ne vole jesti. Ipak, ako ga želite uvesti u svoju ishranu, svakako biste ga trebali napraviti na ovaj način.
Kremasti špinat idealan je kao prilog mesnim jelima, ali i kao dodatak namirnicama kao što su tjestenina, krompir i riža. U kombinaciji s jajima, možete povećati nutritivnu vrijednost na tanjiru pa kao takav može biti i samostalan obrok. Uz to, za njegovu pripremu bit će vam potrebno 10 minuta.Za ovaj recept bit će vam potrebno:

  • 500 grama špinata (može i zaleđeni)
  • jedna glavica crvenog luka
  • dva čehna bijelog luka
  • 20 grama maslaca
  • 100 mililitara mlijeka
  • dva jajeta
  • jedna kašika brašna
  • nekoliko kašika mlijeka
  • sol 

    Za početak usitnite crveni luk, a bijeli luk narežite na tanke listiće. Na laganoj vatri istopite maslac. Ukoliko nemate maslac možete koristiti i ulje. Najprije dinstajte crveni luk pa kada omekša, dodajte špinat.

    Ukoliko koristite zaleđeni špinat, potrebno ga je odlediti na sobnoj temperaturi. Ubrzo nakon dodavanja špinata, ubacite i bijeli luk i 100 mililitara mlijeka.

    U jednoj posudi umutite jaja s kašikom brašna i nekoliko kašika mlijeka pa posolite. Umućenu smjesu dodajte špinatu i lagano umiješajte. Ostavite da se sve kuha nekoliko minuta, a onda dodatno posolite.

Post Views: 58

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Add A Comment

Comments are closed.