Ponedjeljak, 19 svibnja

Podaci o dugoročnoj prognozi za proljeće 2025. pokazuju uglavnom topliju sezonu u Europi s normalnim oborinama.

Trenutačno se predviđa pretežno visok tlak, sa sustavima niskog tlaka i mlaznom strujom koja se gura sjevernije. Meteorološka proljetna sezona traje tri mjeseca i obuhvaća razdoblje ožujak, travanj i svibanj, navodi Severe Weather Europe.

Riječ je o prijelaznom razdoblje iz zime u ljeto, tako da se može očekivati ​​širok raspon vremenske dinamike u ovom razdoblju. Također može uključivati ​​utjecaje La Nina. Severe Weather Europe koristi dva sezonska modela za prognozu ECMWF (Europski centra za srednjoročne vremenske prognoze) i UKMO model, iz službenog britanskog Met-Officea. Sve ove prognoze pokazuju prosječnu sliku kroz tri meteorološka proljetna mjeseca. Čak i da su modeli potpuno točni, to ne znači da bi takvi vremenski uvjeti trajali tri mjeseca zaredom. Umjesto toga, samo sugerira kako bi prevladavajući vremenski obrasci mogli izgledati tijekom sezone, navodi SWE.

Predviđanje uzorka tlaka iz ECMWF-a u nastavku pokazuje opći signal visokog tlaka. Ovo je predviđanje prilično snažno prosječno, budući da se radi o tromjesečnom prosjeku uz dulje vrijeme (3-6 mjeseci) i čini se da je zona visokog tlaka usmjerena prema Skandinaviji.

Kao rezultat toga, toplije temperaturne anomalije i blaži uvjeti vjerojatniji su u istočnim i istočnim središnjim dijelovima Europe. Središnja i zapadna područja vjerojatno će biti na udaru povremene atlantske fronte sa zapada/sjeverozapada pod utjecajem područja niskog tlaka iznad sjevernog Atlantika. Što se tiče oborina, Europa ima trend više oborina nad jugozapadnim, središnjim i dijelom sjevernim predjelima. To vjerojatno znači da model ide prema području nižeg tlaka iznad jugozapadne Europe, unatoč samo malim pokazateljima područja niskog tlaka.

Snijeg moguć i u martu

U kombinaciji s nižim temperaturama, to također utječe na potencijal snježnih oborina u rano proljeće. Iako je proljeće općenito poznato kao početak toplijeg dijela godine, još uvijek može doći do snježnih padalina, osobito u ožujku. Ali gledajući prognozu snježnih oborina za veljaču-travanj 2025., veći dio kontinenta ima snježne padaline ispod normale, prenosi Net.hr.

UKMO model pokazuje vrlo sličnu prognozu ECMWF-u, sa zonom visokog tlaka iznad Europe i signalom područja niskog tlaka iznad dalekog sjevernog Atlantika. U prognozi UKMO-a područje visokog tlaka nalazi se malo južnije nego u ECMWF-u. Gledajući temperaturnu prognozu pokazuje uglavnom toplije uvjete od normalnih u većem dijelu kontinenta, posebno u sjevernim i središnjim regijama. Ovo nije previše daleko od ECMWF-a, a također pokazuje naznaku zapadnijeg toka u zapadni i sjeverozapadni dio Europe, kaže SWE.

Gledajući prognozu oborine, nad južnom Europom vidimo uglavnom normalne do suše uvjete. To je uglavnom očekivano, s obzirom na prognozu visokog tlaka iz ovog modela. Ali sjeverna i dijelovi srednje Europe pokazuju više oborina u proljeće, što ukazuje na utjecaj zone niskog tlaka na sjeveru.

Također možemo pogledati prognozu snježnih oborina UKMO-a, koja je prilično nepovoljna i niža od normalne za ovo razdoblje. No, to je za očekivati ​​uz temperature iznad normale i dominantan sustav visokog tlaka nad kontinentom s prevladavajućim zapadnim strujanjem.

 

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.