Posljednjih dana, u javnosti se intenzivno raspravlja o utjecaju povećanja minimalne neto plate na hiljadu KM, te bruto iznosa na 1.744 KM, na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Iako se očekuje da će sve privredne grane osjetiti posljedice, jasno je da će efekti varirati ovisno o regiji.
Primjer koji se često ističe je profitabilnost zaposlenika, mjera koja pokazuje koliko prosječno svaki radnik donosi neto dobiti vlasniku kompanije. Prema podacima za 2023. godinu, najveći profit po zaposleniku ostvaren je u Zapadnohercegovačkom kantonu, gdje prosječno svaki radnik donosi preko 28.000 KM.
Ovaj kanton, koji obuhvata Široki Brijeg, Grude, Ljubuški i Posušje, daleko nadmašuje prosjek Federacije BiH, sa 161 posto većim profitom po zaposleniku.
Ovi podaci sugeriraju da će kompanije u Zapadnoj Hercegovini lakše podnijeti rast minimalne plate u odnosu na druge regije. S druge strane, najmanji profit po zaposleniku zabilježen je u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje iznosi samo 4.085 KM, što je 62 posto manje od prosjeka FBiH, javlja Biznisinfo.
Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton, koji zajedno drže 51 posto ukupnog broja zaposlenih u FBiH, imaju najveći broj radnika u privrednim društvima. Nasuprot tome, Posavski kanton i Bosansko-podrinjski kanton imaju najmanji broj zaposlenih, sa 4.234 i 4.003 radnika.
Očigledno je da će efekti rasta minimalne plate biti različiti, a ključni faktor bit će sposobnost pojedinih regija i privrednih grana da se prilagode novim ekonomskim uvjetima.