Srijeda, 14 svibnja

Nošenje vunenih čarapa ne samo da će nas odlično zagrejati već ima i dosta zdravstvenih prednosti. Vunene čarape ranije su bile neizostavne tokom zimskih meseci a sada su ih neopravdano zamenile drugačiji i jeftiniji primerci, ali sa manje zdravstvenih dobrobiti.

Nošenjem ovog prirodnog materijala, naročito tokom noći, naš organizam bolje će moći da uspostavi pravilnu fizičku i termičku regulaciju.

Prirodne zdravstvene prednosti nošenja vunenih čarapa su ogromne. Ne samo da su veoma tople, veći poboljšavaju san, mogu da pomognu kod problema sa kožom, imaju antibakterijska svojstva a prijaju i osobama koje imaju problema sa astomom.

Vuna podstiče cirkulaciju i pomaže da lakše zaspimo

Ovoje veoma važno jer cirkulacija u perifernim delovima tela tokom hladnih meseci može biti mnogo slabija od onoga što bi se moglo nazvati zdravom.

Nošenje vunenih čarapa tokom noći pomaže nam i da brže zaspimo. Istraživači sa univerziteta u Sidneju došli su do zaključka da se sa vunenim čarapama zaspi oko 15 minuta pre nego bez njih. Učesnici koji su u studiji nosili vunene pidžame takođe su zaspali u proseku 10 minuta pre svojih kolega koji su nosili pamuk i poliester.

Vuna je prirodno veoma dobra u kontroli telesne temperature. Tokom hladnih meseci, sićušni “vazdušni džepovi” koji ispunjavaju vuneno vlakno deluju kao prirodni izolator. Bez obzira kakvo je vreme ili doba godine, vuna će vam pomoći da postignete savršenu temperaturu, što će vam pomoći da postignete odličan noćni san.

Vunene čarape uspešno apsorbuju vlagu

Vuna je puna proteina sa visokim sadržajem sumpora koji privlače i apsorbuju molekule vode do te mere da vuna može da apsorbuje 30% svoje težine u vodi, a da se i dalje osećate suvo.

Studija koju je sproveo Univerzitet u Velsu merila je efekte vlakana na san ljudi. Otkrili su da ne samo da je vuna održavala njihovu kožu suvom, već je takođe rezultirala nižim otkucajima srca učesnika koji su koristili vunu.

Takođe, prijatan osećaj topline na nogama, koji pružaju vunene čarape, sprečava pojavu noćnog znojenja i valunga kod žena u menopauzi.

Vuna ima antibakterijske efekte

Tokom zime svi smo podložni znojenju, jer nosimo mnogo slojeva garderobe i boravimo toplotom u zatvorenom prostoru. Štetan uticaj toplote i suvog vazduha na našu kožu može uključivati atletsko stopalo, bradavice i bakterijske infekcije.

U vunenim čarapama ne samo da nećete imati problema sa znojenjem stopala, već imaju i antibakterijski efekat, što isključuje pojavu bakterijskih, pa čak i gljivičnih infekcija na stopalima.

Vuna prija osobama koje imaju probleme sa kožom

Studija sprovedena u Melburnu koja je uključivala bebe i malu decu, pokazala je da osnovni slojevi merino vune imaju značajne prednosti u poboljšanju simptoma ekcema u poređenju sa pamukom. Oni su dokumentovali značajno smanjene iritacije kože i poboljšanje mentalnog i fizičkog blagostanja.

Vuna smanjuje simptome fibromialgije

Tokom zime, prehlada može pogoršati simptome FMS (sindroma fibromialgije). Fibromialgija izaziva bolove u celom telu, a ponekad može izazvati osećaj peckanja ili duboke ubodne bolove oko zglobova. Ovo može učiniti jednostavne dnevne zadatke, kao što su spavanje ili vežbanje, sve težim.

Zabeleženo je da vunena posteljina, vunene pidžame i vuneni čaršavi deluju kao terapija protiv bolova kod sindroma fibromialgije.

Studija koju je sproveo dr Kija na Univerzitetu Ataturk proučavala je 50 ljudi sa fibromialgijom i otkrila da je grupa koja je nosila vunu i koristila svu vunenu posteljinu (uključujući vunenu posteljinu i jorgan) prijavila „značajno poboljšanje u njihovom stanju“.

Ovo je uključivalo smanjenje bola, smanjenje osetljivih tačaka i smanjenje efekata fibromialgije na njihov svakodnevni život.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.