Smanjivanje stresa i podržavanje mentalnog zdravlja

Smanjivanje stresa i podržavanje mentalnog zdravlja

Smanjivanje stresa i podržavanje mentalnog zdravlja su ključne komponente za dobro funkcioniranje i sreću u životu.

Redovno vježbanje, dobar san, zdrava prehrana, meditacija i prakse opuštanja, povezivanje s drugima, aktivnosti koje donose zadovoljstvo, spavanje dovoljno, te prihvaćanje i prakticiranje mindfulnessa su sve važne strategije koje pomažu u smanjivanju stresa i jačanju mentalnog zdravlja. Važno je izabrati strategije koje najbolje funkcioniraju za pojedinca i uključivati ih u svakodnevnu rutinu.

Uključivanjem ovih strategija, možete pomoći sebi da se osjećate zdravije, sretnije i jače u svom svakodnevnom životu.

Stres može imati negativan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje, što može dovesti do raznih problema kao što su anksioznost, depresija, povećanje rizika od bolesti srca i drugih zdravstvenih problema. Zato je važno poduzeti mjere kako bi se smanjio stres i podržalo mentalno zdravlje.

Redovno vježbanje je jedan od najboljih načina za smanjivanje stresa. Vježbanje pomaže u smanjivanju razina stresa tijekom dana i jača mentalno zdravlje smanjivanjem razina anksioznosti i depresije. Dobar san također igra ključnu ulogu u jačanju mentalnog zdravlja i smanjivanju stresa. Dobar san omogućuje tijelu da se oporavi, obnavlja energiju i jača mentalne sposobnosti.

Zdrava i uravnotežena prehrana također može pomoći u podržavanju mentalnog zdravlja i smanjivanju stresa. Hranjive tvari u hrani, poput vitamina i minerala, su neophodne za zdravlje mozga i jačanje mentalne energije. Meditacija i prakse opuštanja, kao što su joga i disanje, pomažu u smanjivanju stresa i jačanju mentalne izdržljivosti.

Povezivanje s drugima također igra ključnu ulogu u jačanju mentalnog zdravlja i smanjivanju stresa. Razgovor s bliskom osobom, sudjelovanje u zajednici ili stvaranje međusobne podrške može biti jako učinkovito za smanjivanje stresa i jačanje mentalnog zdravlja. Udruživanje u aktivnosti koje donose zadovoljstvo, kao što su hobi ili volontiranje, također može pomoći u smanjivanju stresa i jačanju mentalne ravnoteže.

Klinika za psihijatriju Vrapče, Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar “ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zajedno su izradili paket preporuka da bi pomogli stručnjacima koji pružaju skrb u području mentalnog zdravlja, zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu te građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa tijekom pandemije koronavirusa.

Misao vodilja bila je da upute i preporuke za razne postupke trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

S obzirom da situacija s pandemijom još uvijek traje, a da nas je u međuvremenu pogodila i serija ozbiljnih potresa, donosimo pregled tih mjera, za koje se nadamo da će pomoći i ljekarnicima na njihovom radnom mjestu, u situacijama kada se susretnu s korisnicima za koje im se čini da im treba neka vrsta psihološke pomoći.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti.

Situacija realne prijetnje zarazom korona virusom, samoizolacija i druge mjere prevencije od zaraze kao i prijetnje te posljedice potresa, predstavljaju stres za većinu ljudi. Stres može imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje, pa je stoga važno da smo svi upoznati i da koristimo postupke koji mogu zaštiti od negativnih posljedica stresa.

Simptomi anksioznosti/tjeskobe

Fizički simptomi uključuju ubrzan rad srca, ubrzano disanje, trešnju ruku ili tijela, znojenje, napetost mišića, suha usta, doživljaj knedle u grlu, glavobolju, nelagodu u želucu, nesanicu i drugo. Psihički simptomi se očituju u blokadi misli, poteškoćama koncentracije i zbunjenosti.

Također, simptomi se mogu očitovati ponašanjem poput pretjeranog pušenja, pretjerane potrebe za hranom, porivom za konzumiranjem alkohola, impulzivnosti, upuštanjem u rizične situacije. U situaciji jake anksioznosti dolazi do hiperventilacije ili ubrzanog disanja koje može uzrokovati povećani intenzitet simptoma i dodatni skup fizičkih simptoma, uključujući nelagodu u prsima, drhtavicu ili peckanje u rukama i nogama, vrtoglavicu i slabost, a na psihičkom planu tjeskobne misli poput „poludjet ću“, „dobit ću infarkt“ i slično.

Funkcionalna zabrinutost izaziva konstruktivnu reakciju rješavanja problema, dok nefunkcionalna blokira. Nefunkcionalna tjeskoba obično pokreće spiralu tjeskobe, „hraneći se“ mislima koje uznemiruju, u kojima postoji samo strah i vjerovanje da će se dogoditi najgore i da nema rješenja. Ona je nefunkcionalna kada izaziva ozbiljne poteškoće u životu, aktivnostima i u odnosima s ljudima. Korisna tjeskoba pomaže da se zaštitimo, a nekorisna blokira.

U programu za očuvanje mentalnog zdravlja detaljno su opisani postupci koji pomažu u kontroli simptoma tjeskobe i pridonose pozitivnom mentalnom zdravlju i prevenciji bolesti. Mnoge osobe u stresu pokazuju poteškoće u funkcionalnom, zdravom nošenju s tjeskobom, te se nalaze u riziku nastanka poremećaja mentalnog i/ili tjelesnog zdravlja. Također, rizičnim ponašanjem izazvanim stresom mogu ugroziti ne samo sebe nego i druge ljude. Za postupke koji su ovdje opisani utvrđena je učinkovitost na temelju znanstvenih studija i u medicinskoj praksi.

Spavanje dovoljno također igra važnu ulogu u jačanju mentalnog zdravlja i smanjivanju stresa. Prekomjerno uzbuđivanje i niska razina energije koje nastaju kada se ne spava dovoljno, često dovode do povećanja stresa i pogoršanja mentalnog zdravlja.

• Redovno vježbanje: Tjelesna aktivnost pomaže smanjiti stres i podržati mentalno zdravlje.
• Dobar san: Zdrav san pomaže održavati ravnotežu emocija i smanjiti stres.
• Prehrana: Zdrava i uravnotežena prehrana pomaže u jačanju imunološkog sustava i podržavanju mentalnog zdravlja.
• Meditacija i praksa opuštanja: Meditacija i praksa opuštanja, kao što su joga i disanje, pomažu u smanjivanju stresa i jačanju mentalne izdržljivosti.
• Povezivanje s drugima: Povezivanje s drugima i stvaranje međusobne podrške pomaže u jačanju mentalnog zdravlja i smanjivanju stresa.
• Aktivnosti koje donose zadovoljstvo: Udruživanje u aktivnosti koje donose zadovoljstvo, kao što su hobi ili volontiranje, pomažu u smanjivanju stresa i jačanju mentalne ravnoteže.
• Spavanje dovoljno: Spavati dovoljno smanjuje stres i jača mentalno zdravlje.
• Prihvaćanje i prakticiranje mindfulnessa: Prihvaćanje trenutka i prakticiranje mindfulnessa pomaže u jačanju mentalnog zdravlja i smanjivanju stresa.

Stoga, važno je osigurati dovoljno sna svakog dana kako bi se održala dobra mentalna ravnoteža i smanjio stres. Prihvaćanje i prakticiranje mindfulnessa također su korisne strategije za smanjivanje stresa i jačanje mentalnog zdravlja.

Mindfulness podrazumijeva svjesno opažanje i prihvaćanje sadašnjeg trenutka bez suđenja i kritiziranja. Ovaj pristup pomaže u smanjivanju stresa i jačanju mentalne ravnoteže tako što pomaže u otklanjanju negativnih misli i emocija.

Uključivanje nekoliko ovih strategija u svakodnevnu rutinu može biti korisno za smanjivanje stresa i jačanje mentalnog zdravlja.

Važno je pronaći one koje funkcioniraju najbolje za vas i uključiti ih u svakodnevne aktivnosti. Uključivanjem ovih strategija, moći ćete osjetiti veću kontrolu nad svojim životom i jačati svoje mentalno zdravlje, što će vam pomoći da se osjećate sretnije i zadovoljnije u svakodnevnom životu.

Pročitajte još sadržaja:

– Kako unaprijediti kvalitetu sna

– Najbolji načini za jačanje kostiju i zglobova

– Lječenje urinarne infekcije

Izvor: vijesti-21.com