Srijeda, 14 svibnja

Namjernice koje mogu da utiču na probavu

 

Zdrava probava je važan faktor za naše opšte zdravlje i dobrostanje. Postoje mnoge namirnice koje mogu uticati na našu probavu, bilo pozitivno ili negativno. Ovde su neke od namirnica koje mogu pomoći da vaša probava bude optimalna:

Voće i povrće: Ovi su izvori hranljivih materija i vlakana, što je važno za zdravu probavu. Povrće i voće su takođe bogati antioksidansima i drugim hranljivim materijama koje pomažu u održavanju zdravlja crijeva.

Nemasno meso: Meso je izvor proteina, što je važno za održavanje mišićne mase. Birajte nemasno meso kao što su pileće ili pureće meso, jer su manje masna i lakše probavljiva.

Namjernice koje mogu da utiču na probavu
Namjernice koje mogu da utiču na probavu

-Jaja: Jaja su izvrsni izvor proteina i drugih hranljivih materija. Ona su takođe bogata lecitinom, što pomaže u održavanju zdravlja crijeva.
-Fermentisani proizvodi: Fermentisani proizvodi kao što su kefir, kimči i kiseli kupus sadrže probiotike, što su dobri bakterije za crijeva. Oni pomažu u održavanju zdravog balansa bakterija u crijevima i podržavaju zdravu probavu.
-Orasi i semenke: Orasi i semenke su bogati vlaknima i drugim hranljivim materijama koje pomažu u regulisanju probave. Oni su takođe izvori zdravih masnoća koje su važne za zdravlje crijeva.

S druge strane, postoje i namirnice koje mogu negativno uticati na probavu. Evo nekih namirnica koje treba izbjegavati ili ih konzumirati u ograničenim količinama: Masnoće i brza hrana: Masna hrana i brza hrana su teško probavljive i mogu uzrokovati nadutost i tegobe u trbuhu. Oni takođe mogu negativno uticati na zdravlje crijeva.

Izvor: vijesti-21.com

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.