Ponedjeljak, 19 svibnja

Znakovi koji ukazuju da unosite previše kofeina

 

Evo nekoliko znakova koji mogu ukazivati na to da unosite previše kofeina:

Nesanica ili poteškoće sa spavanjem:

Kofein može ometati spavanje, osobito ako ga unosite u večernjim satima.

Oštra probava: Previše kofeina može izazvati povećanje peristaltike u crijevima, što može dovesti do problema sa probavom.

Povišen krvni tlak: Kofein može privremeno povisiti krvni tlak. Ako imate stalno povišen krvni tlak, vrijedi se posavjetovati sa liječnikom o konzumaciji kofeina.

Znakovi koji ukazuju da unosite previše kofeina
Znakovi koji ukazuju da unosite previše kofeina

Dehidracija: Kofein može izazvati povećanu potrošnju tekućine, što može dovesti do dehidracije.

Nervoza i nemir: Previše kofeina može dovesti do nervoze i nemira.

Ukoliko primjećujete bilo koji od ovih znakova, vrijedi smanjiti unos kofeina ili se posavjetovati sa liječnikom. Obično je preporučena dnevna doza kofeina od 200-300 mg, što odgovara 2-3 šalice kave.

Međutim, s obzirom na to da se kofein nalazi u različitim izvorima (npr. kava, čaj, kola), vrijedi paziti i na ukupni dnevni unos.

Ako pijete previše kafe, možete doživjeti neke od neugodnih simptoma poput nesanice, poteškoća sa probavom, povišenog krvnog tlaka, dehidracije i nervoze.

Međutim, treba napomenuti da je u većini slučajeva rizik od ozbiljnijih posljedica minimalan, s obzirom na to da je kofein u malim količinama relativno siguran za konzumaciju. Međutim, ako primjećujete bilo koje od navedenih simptoma, vrijedi smanjiti unos kofeina ili se posavjetovati sa liječnikom. Obično je preporučena dnevna doza kofeina od 200-300 mg, što odgovara 2-3 šalice kave. Međutim, s obzirom na to da se kofein nalazi u različitim izvorima (npr. kava, čaj, kola), vrijedi paziti i na ukupni dnevni unos.

 

Pročitajte još sadržaja:

– Znakovi koji nam ukazuju da već imamo srčanih problema

– Najbolji prirodni lijekovi za upalu sinusa

– Ovi vitamini su najbolji u borbi protiv prehlade i gripe

 

Izvor: vijesti-21.com

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.