Subota, 12 srpnja

Savršeni okusi ove šumske delicije su nam trenutno na raspolaganju i to jednostavno ne smijemo propustiti. Kuhani ili pečeni kesten, slani ili slatki, kesteni su uvijek prefini.

Jeste li od onih koji jedva čekaju da dobro poznata mjesta u gradu zauzmu kestenari, i onda vas osvoje divnim jesenskim kestenovim mirisima? Čim ih vidite morate ih imati.

Vjerovatno ste ih već pripremali kod kuće, ali nikada nisu ni blizu dobri kao kod kestenara. Od sada ne mora biti tako, donosimo vam recept za savršeno pečeni kesten, možda i bolji nego u kestenara i uz koji ćete odeševiti ekipu.

Pečeni kesten recept: Za početak, nemojte rizikovati posjekotine oštrim i ozljede tupim noževima, rezanjem kore u križiće ili kružiće, potrebna je samo jedna duga linija duž ispupčenog djela kestena i to napravljena nazubljenim nožem za hljeb, sa kojim su ozljede prsta gotovo nemoguće.

Kada ste kesten narezali stavite ga u šerpu i prelijte hladnom vodom tako da voda prekrije kesten. Posolite vodu koliko mislite da je dovoljno srazmjerno količini koju pripremate i stavite na vatru. Zagrijte dok ne provri, zatim čim provrije, kesten vadimo i stavljamo u posudu za pečenje.

Kesten pečemo na temperaturi od 200 stepeni celzijusa, u trajanju od 15 do 20 minuta. Kada ga izvadimo iz pekare dok je još uvijek u posudi za pečenje, prekrijemo ga platnenom kuhinjskom krpom na 15 minuta.

Kada malo odstoji preman je za konzumaciju. Biti ćete iznenađeni ukusom i oblikom koji ste dobili. Ako ste skoro planirali druženje sa ekipom, na ovako pripremljenom kestenu svi će vam se zahvaljivati.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.