Ponedjeljak, 21 travnja

Drvo od kojeg se dobija tamjan raste u oblastima Azije I Afrike, a njegov miris je jedan od najstarijih mirisa.

Prije 5.000 godina ova biljka je bila vredna koliko i zlato. U Egiptu je korišćen za balsamovanje mumija.

Tamjan se danas primenjuje u aromaterapiji, kozmetici, masaži, ali njegova najpoznatija primjena je u religijskim običajima. Ono što gotovo u opšte nije poznato u vezi sa tamjanom je, kako mnogi tvrde, da se primjenjuje u liječenju najopakijih bolesti.
Već hiljadama godina indijski tamjan se koristi za liječenje artritisa, zacjeljivanja rana, jačenje ženskog hormonalnog sistema i zaštitu od patogenih mikroorganizama. Prema vjerovanju svakodnevno kađenje kuće tamjanom donosi dobro zdravlje svim ukućanima.

Na Bliskom istoku ljudi žvaću smolu tamjana i na taj način održavaju zdravlje usne šupljine. Tako održavaju zdravlje zuba i desni. Tamjan sprečava infekciju zbog svojih antimikrobnih svojstava. Aktivni ljekoviti sastojci tamjana su seskviterpeni ugljovodonici, monoterpeni, diterpeni i bosvelijske kiseline.

Bosvelijske kiseline su najvažniji sastojak tamjana. Imaju antiupalno djelovanje i efikasni su u ublažavanju bola uzrokovanog artritisom, ali za razliku od ljekova koji se obično koriste, ne uzrokuju nuspojave.

Tamjan poboljšava cirkulaciju i protok krvi kroz krvne sudove oštećene upalom što dodatno pomaže zglobovima ugroženim artritisom. Njegovo antiupalno dejstvo pomaže i kod Kronove bolesti i cisti.

Neka istraživanja su pokazala da tamjan može pomoći i u liječenju nekolikih vrsta karcinoma – malignih melanoma, raka mokraćne bešike i tumora na mozgu.

A ovako djeluje na nervni sistem!

Potvrđeno je da ekstrakt tamjana, tamjanov acetat, smanjuje neurološka oštećenja, olakšava depresiju i napetost, sprečava bolesti krvnih sudova i smanjuje nivo holesterola. U aromaterapiji tamjan se koristi za olakšanje stresa, napetosti, histerije i depresije. Masaža i kupka sa uljem od tamjana mogu da pomognu kod menstrualnih bolova i upale mokraćnih kanala.
Terapija uljem tamjana pozitivno djeluje na disajne puteve i olakšava bronhitis, astmu, sinusitis, česte prehlade i alergije. Nakapajte na ruku par kapi ulja i udiše ih nekoliko puta dnevno ili se inhalirajte tinkturom tamjana (1 kašika na litrar vruće vode).

Smatra se da tamjan može da pomogne i kod hrkanja, tako što se uljem tamjana mažu vrat, grudi i područje oko nosa.

Ova biljka svoju primjenu ima i u njegovanju kože – pomaže kod akni, ožiljaka, strija, bora i rana. Ako ste ipak pomalo skeptični i ne biste da rizikujete neku reakciju na koži, tamjan se u ovu svrhu koristi već hiljadama godina i do sada nisu primjećene nikakve nuspojave. Pored toga, toksikološka istraživanja su potvrdila da su ekstrakti tamjana sigurni za spoljnu i unutrašnju upotrebu.

Sa druge strane, ne bi trebalo koristiti čisto ulje tajmana, već razređeno sa baznim uljem ili vodom. Takođe, osobe koje piju lijekove za razređivanje krvi, pate od visokog pritiska, trudnice i dojilje ipak ne bi trebalo da koriste tamjan.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.