Ponedjeljak, 19 svibnja

Cikorija je također prirodni sedativ, može spriječiti pojavu bubrežnih kamenaca te pomaže kod gubitka viška kilograma. Sve u svemu, ova mala biljka je moćan dodatak bilo kojem načinu prehrane.

Mnogo je nevjerovatnih ljekovitih koristi i provjerenih pozitivnih efekata koje ima korijen cikorije na tretiranje brojnih tegoba i bolesti, a to sve zahvaljujući prirodnim supstancama koje se nalaze samo u ovoj biljci.

Iako je korovska biljka, cikorija ili vodopija zauzima posebno mjesto u narodnoj medicini. Poznata po izuzetnoj plavoj boji cvjetova, cikorija oduvek ukrašava livade ovog djela svijeta. Svaki njen dio je ljekovit, a najviše korijen.

Podstiče sistem za varenje

Najpoznatija zdravstvena korist cikorije je njen pozitivan efekat na varenje. Ona je bogata inulinom, vlaknom koje njeguje crevnu floru i pomaže u razgradnji masti i redovnom pražnjenju crijeva. Takođe, cikorija omogućava da se hrana što bolje apsorbuje u organizmu, pa na taj način redukuje šanse za pojavu uznemirenog želuca, oksidacije i druge nelagodnosti želuca koje su izazvane probavnim problemima.

Antioksidativna svojstva

Korijen cikorije bogat je polifenolima, koji su snažni antioksidanti, i njegova potrošnja u stanju je da poveća ove elemente u krvotoku. Ovo obezbjeđuje zaštitu mnogih telesnih funkcija, kao što su srčani sistem i imunitet, usput izbacujući toksine i druge štetne elemente iz organizma. Cikorija ima antigljivična i antimikrobna svojstva, koja pomažu u borbi protiv štetnih bakterija.

Detoksikuje jetru i bubrege

Naučna istraživanja su pronašla dokaze da je korijen cikorije koristan za jetru i bubrege zbog svojih sposobnosti oslobađanja od otrova. On podstiče ove vitalne organe da luče žuč i proizvode urin. Studije su sprovedene da bi se utvrdilo da li je korijen održiv u izuzetnim slučajevima kod oksidativnog stresa i prevenciji povreda jetre. Poznato je da se cikorija uspješno bori u liječenju žutice. Zbog svih ovih osobina, cikorija je korisna i u liječenju kamenja u žučnoj kesi.

Inulin koji se nalazi u korijenu cikorije, osim što podstiče dobro digestivno zdravlje, pomaže i u borbi protiv srčanih bolesti. Rastvorljiva vlakna koja se u njemu nalaze mogu da snize krvni pritisak ako je prouzrokovan visokim LDL holesterolom. Osim toga, korijen ove biljke pun je agenasa poznatih kao snažni antioksidanti koji su zdravi za srce. Oni rade na poboljšanju ravnoteže plazme i krvi u tijelu, smanjujući rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Smanjuje upalu i bol kod artritisa

Jedna od glavnih zdravstvenih koristi cikorije su njena protivupalna svojstva. Utvrđena je njena efikasnost u smanjenju bola, čineći je djelotvornom kod artritisa, osteoartritisa i reume. Cikorija može da otpusti bolove u mišićima i zglobovima. Sadržaj polifenola u ovoj biljci čini da se dobro bore protiv upale zbog svoje sposobnosti da povrate ravnotežu krvnih ćelija. Cikorija sadrži snažne protivupalne supstance, a mnogi zdravstveni problemi uzrokovani su baš upalom.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.