Subota, 24 svibnja

Ne stišavaju se reakcije nakon istupa lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Naime, lider SDA Bakir Izetbegović govorio je za Televiziju Tuzlanskog kantona.

-SDA godinama poziva na formiranje probosanskog bloka, ali nekima je bilo preče doći do fotelja. Ponovili smo poziv da u ovoj kritičnoj situaciji zajednički nastupimo. Moramo vidjeti šta ćemo uraditi da zaustavimo retrogradne politike i da se dogovorimo o vitalnim stvarima, poput državne imovine, Ustavnog suda i Izbornog zakona, kazao je Izetbegović.

Nakon ovih njegovih riječi, uslijedili su brojni komentari na društvenim mrežama.

Donosimo neke od najzanimljivijih reakcija.

Podsjetimo, Izetbegović je komentirao nedavno pismo koje je SDA uputila članovima Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i Željku Komšiću u kojem ih je pozvala da sazovu sastanak lidera probosanskih strana kako bi se utvrdio zajednički odgovor na aktuelne udare na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, na prijetnje njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, te miru i stabilnosti, te odrediti “crvene linije” ispod kojih se neće ići u procesima koji su pred nama, a koji se tiču izmjena Ustava, funkcionisanja Ustavnog suda BiH, Izbornog zakona, državne imovine i drugih vitalno važnih pitanja.

Na pitanje da li su na poziv reagirali čelnici probosanskih stranaka i kazali da su spremni na jedan takav korak i da su pozdravili ideju SDA, kaže:

“Takvi prijedlozi SDA traju odavno. SDA zove na probosanski blok godinama. Međutim, bilo im je (Trojci, op. SB) preče doći do vlasti, do neke fotelje, izgurati SDA uz pomoć HDZ-a, SNSD-a i međunarodne zajednice i doći do fotelja. Okej. Došli su do fotelja. Hajde da sada branimo Bosnu i Hercegovinu. Ovo je ponuda i poziv da u ovako kritičnoj situaciji, dramatično važnom momentu za opstanak ove zemlje, zajednički nastupimo. Ne smije biti dalje borbe za vlast. SDA se neće boriti za vlast. Od njih tražimo da sjednemo zajedno poštujući institucije, prije svega Predsjedništvo BiH, gospodu Komšića i Bećirovića.

Neka nas okupe, neka nas pozovu pa da vidimo ko će odbiti da dođe na jedan takav sastanak. Da se dogovorimo šta radi jedan blok koji ima 60 posto ruku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Ljevičarske stranke, bošnjačke tradicionalističke stranke… šta ćemo uraditi da zaustavimo ove politike i da se dogovorimo o najbitnijim stvarima poput državne imovine, poput Ustavnog suda, poput Izbornog zakona…. sva ta pitanja. Da kažemo šta je to naš zajednički stav. Lakše će i njima biti. Ne vidim šta Trojka može izgubiti ako prihvati pomoć SDA i drugih patriotrskih snaga u ovome času. Samo će u izvjesnoj mjeri sebe amnestirati i taj pritisak će razgoditi na jednu širu platformu. Očekujem poziv sa njihove strane”, kazao je Izetbegović.

Komentirao je i mogućnost da dođe do tog jedinstva.

“Pa, sada kada su dobili ono što su dobili, mogli bi se odlučiti na takvu stvar. Međutim, ja se bojim da su oni još uvijek taoci obećanja u odnosu prije svega na HDZ. Ustavni sud; imenovanje HDZ-ovca u Ustavni sud koji nikada nije radio u pravosuđu; Izborni zakon… ja se bojim da su oni jednostavno taoci, da su oni neke stvari obećali a možda i potpisali. Da su ih na neke stvari nagovori ti ambasadori koji su im pomogli da uđu u vlasti.

A ti ambasadori će kroz godinu, godinu i po otići, a oni će ostati sa nama, ostaće sa ovim političkim akterima, ostaće sa Dodikom, sa srpskim i hrvatskim stranaka. Prije ili kasnije moramo napraviti jedan front koji će BiH snažno povući na euroatlantskom putu i koji će zaustaviti destruktivne etnonacionalističke stranke”, kazao je Izetbegović.

(SB)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.