Ponedjeljak, 19 svibnja

Zašto je ova dijeta postala toliko popularna? Vatanabe tvrdi da je za mršavljenje potrebno samo da redovni doručak zamijenite bananama sa toplom vodom. Ali da li je to tako jednostavno?

Hitoshi Vatanabe kaže da kombinovanje banana sa vodom sobne temperature ubrzava metabolizam, tako da osoba na dijeti od banana može da jede bilo šta za ručak i večeru, a da ipak smrša.

Osim toga, nezrele banane sadrže puno otpornog skroba, zbog čega se osjećamo sito. Kao rezultat, proces sagorijevanja masti je intenzivniji. Pa, voda sobne temperature poboljšava varenje i smanjuje glad.
BANANA DIJETA

Treba ići u krevet svaki dan prije 12 sati.
Ni u kom slučaju ne bi trebalo da se prejedate.
Eliminišite mliječne proizvode i alkohol.
Fizička aktivnost nije obavezna, samo neobavezna.
Jedino dozvoljeno piće je voda.

JELOVNIK NA DIJETI

Doručak: jedna ili više nezrelih banana i čaša vode sobne temperature.

Ručak: po sopstvenom nahođenju.

Užina: dozvoljena je lagana užina, po mogućnosti omiljeno voće.

Večera: po vašem nahođenju. Važno je ne jesti poslije 20:00 i izuzeti deserte.

PREDNOSTI BANANA DIJETE

Povećanje metabolizma i smanjenje vjerovatnoće prejedanja tokom dana;
uklanjanje kofeina iz dijete pomaže u normalizaciji nivoa glukoze u krvi i smanjenju apetita;
rana večera odvikava od kasnih grickalica i ograničava unos viška kalorija;
isključivanje mliječnih proizvoda i poslastica iz ishrane (na neko vrijeme) ograničava masti i šećer;
banane su voće bogato vitaminima i mineralima.

MANE BANANA DIJETE

Neki ljudi ne primaju dobro ugljene hidrate (naročito oni sa hipoglikemijom);
fakultativna fizička aktivnost.

Ako već dugo pokušavate da smršate, ali ništa ne djeluje, trebalo bi da isprobate ovu dijetu. Slobodno pokušajte, jer praktično ne morate ništa da radite! Samo treba jesti ukusno voće ujutro!

Izvor: dnevni

( LijekizPrirode.com )

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.