Subota, 12 srpnja

Njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini obavijestila je da ova država obustavlja četiri infrastrukturna projekta u entitetu Republika Srpska.

Riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza III i IV, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.

“Njemačka savezna vlada odlučila je da u RS-u dopusti da isteknu četiri infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti od 105 miliona eura i da se na taj način sukcesivno okončaju”, saopćeno je iz Njemačke ambasade.

Navode da je pozadina ovakve odluke nastavak secesionističke politike Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika.

“Kao reakcija na odluke Narodne skupštine Republike Srpske od decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države Bosne i Hercegovine, njemačka vlada je u aprilu 2022. godine odlučila da isprva privremeno zaustavi četiri infrastrukturna projekta. Međutim, nije došlo do povlačenja secesionističkih mjera koje je tražila njemačka vlada. Umjesto toga, predsjednik i Vlada Republike Srpske nastavili su s eskalacijom političke krize. Savezna vlada Njemačke je stoga sada donijela odluku da neće ponovo pokretati obustavljene projekte.

Projekti će sukcesivno biti okončani u skladu s ugovorom. Ova odluka se eksplicitno ne odnosi na ostale projekte njemačke razvojne saradnje koji se realizuju na nivou Bosne i Hercegovine ili regiona Zapadnog Balkana, a time uključuju i Republiku Srpsku, kao ni na saradnju s civilnim društvom”, obrazloženo je iz njemačke ambasade.

Ističu da njemačka vlada podržava približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

“Njemačka je spremna dalje intenzivirati saradnju s Bosnom i Hercegovinom, kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj. Temeljni zahtjev je, međutim, očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine”, poručeno je.

O ovoj odluci obaviješteni su Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i projektni partneri.
pixel

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.