Ponedjeljak, 19 svibnja

Za liječenje od mnogih bolesti dovoljno je očistiti crijeva od sluzi, fekalnih naslaga i drugih parazita. Za 70 godina života kroz naša crijeva prođe oko 100 tona hrane i 40.000 litara tečnosti, što dovodi do zaključka da se u stomaku nataloži oko 15 kilograma fekalnih naslaga, toksičnog otpada! Oni truju našu krv i nanose našem organizmu nepopravljivu štetu.

Činjenica je da su naša crijeva zaprljana, a to pokazuju česti zatvori (opstipacija), poremećen metabolizam, dijabetes, prekomjerna ili nedovoljna težina, bolesti bubrega i jetre, bolesti sluha i vida, loše stanje kože, kose i noktiju, kao i druge bolesti, počev od artritisa do raka.

Uz pomoć klistira može se očistiti samo manji dio debelog crijeva – 40-50 centimetera, a tretman ispiranja crijeva uz pomoć specijalne aparature je skup, dugotrajan i nije bezazlen za crijevnu mikrofloru.

Postoji rješenje

Konzumiranje 1-3 kašike mljevenih semenki lana dnevno u stanju je da u roku od tri nedjelje potpuno očistiti debelo i tanko crijevo od nataložene sluzi, fekalnih naslaga i parazita, uz potpuno očuvanje crijevne mikroflore.

Ova metoda omogućava brzu normalizaciju tjelesne težine i sagorijevanje masnih naslaga. Ima pozitivan uticaj na regulaciju lipidnog metabolizma. Mljeveni lan u stanju je da apsorbuje i eliminiše toksine iz organizma i smanjuje nivo holesterola u krvi.

Za šta je sve dobar mljeveni lan

Konzumiranje mljevenog lana pomaže kod – zapaljenskih procesa sluzokože gornjeg respiratornog trakta i gastrointestinalnog trakta, zatim pomaže kod gastritisa, kolitisa, čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu, bolesti urinarnog trakta, cistitisa, pijelonefritisa, gojznosti i reguliše lipidni metabolizam.

Čišćenje crijeva pomoću mljevenog lana

Recept

Tri nedjelje umjesto doručka konzumirajte ovu mješavinu:

1 nedjelja: 1 kašika mljevenog lana pomiješanog sa 100 ml kefira

2 nedjelja: 2 kašike mljevenog lana pomiješanog sa 100 ml kefira

3 nedjelja: 3 kašike mljevenog lana pomiješanog sa 150 ml kefira

Ako ne možete da nabavite mljeveni lan, kupite laneno sjeme i sitno ga sameljite. Nemojte da pravite zalihe za više dana, jer može da užegne. Najbolje – svakog jutra nova porcija.

Ovu smjesu konzumirajte umjesto doručka. Obavezno pijte vodu, najmanje dva litra dnevno. Odlični rezultati postižu se uz konzumiranje vode s medom.

Čišćenje crijeva na ovoj način radi se jednom godišnje.

Izvor: kurir.rs

( LijekizPrirode.com )

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.