BIOGRAFIJA AUTORA
Refik Bulić redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Objavio je četrnaest knjiga u tiražu od preko 50.000 primjeraka, oko stotinu naučnih i stručnih radova te brojne književne tekstove. Završio je studij srpskohrvatskog / hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Pedagoškoj akademiji u Tuzli i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Od 1979. do 1994. godine radio je kao nastavnik i profesor u više škola na području Živinica i Kladnja. Od 1994. godine radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je postdiplomski studij iz lingvistike i 2000. godine odbranio magistarski rad Arhaičniji govori u gornjem toku Spreče: živinički kraj. Doktorsku disertaciju Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskog kraja odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2004. godine.
Bio je mentor pri izradi više diplomskih i magistarskih radova te više doktorskih disertacija. Bio je profesor na postdiplomskom i doktorskom studiju iz lingvistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli te profesor na doktorskom studiju iz lingvističke bosnistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu od 2012. godine do danas.
Član je Centra za leksikologiju i leksikografiju Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Upravnog odbora Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli te član Redakcije časopisa Bosanski jezik i njegov urednik od broja 8 za 2011. godinu do broja 17 za 2020. godinu. Bio je član Redakcije Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika (izdavač Institut za jezik u Sarajevu) i Redakcije časopisa Bosnistika plus (izdavač Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli). Savjetnik je za lingvistiku u Magazinu za jezik i književnost Lingvazin. Sudjelovao je na brojnim naučnim skupovima.
Izradio je elaborat za prvi doktorski studij lingvistike na Univerzitetu u Tuzli. Od početka master studija iz bosanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli bio je profesor za više predmeta te bio rukovodilac tog studija. Sudjelovao je u međunarodnom projektu Općeslavenski lingvistički atlas Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – popunio dva Upitnika Općeslavenskog lingvističkog atlasa – OLA punkt br. 48 (Dobretići – Jajce, Skender-Vakuf) i OLA punkt br. 50 (Špionica – Srebrenik). Bio je saradnik u izradi Dijalektološkog atlasa Bosne i Hercegovine. Njegove su knjige uvrštene u literaturu na mnogim fakultetima.
Objavio je mnogo pripovijedaka i pjesama u raznim listovima i časopisima. Dobitnik je više nagrada za prozu i poeziju na raznim natječajima širom bivše Jugoslavije.
Previous ArticleRADOVI POČINJU USKORO: Potpisani ugovori za infrastrukturne projekte u Novom Gradu vrijedni 3,63 miliona maraka
Next Article Bosanski pravopis” Refika Bulića
Velimir Bozikov
Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.
Add A Comment