Ponedjeljak, 19 svibnja

Često vam se događa da dobijete napad jako ubrzanog “lupanja” srca uslijed stresa ili bez vidljivog razloga? To je česta pojava koja se podjednako događa muškarcima i ženama u svim životnim dobima.

Osjećaj je jako neprijatan i svi ga želimo što prije zaustaviti.

Predložit ćemo vam tri jednostavna načina koja možete izvesti za manje od minute i pomoću kojih možete brzo djelovati na vaš puls i usporiti ga.

1. Metoda hladnom vodom

Potrebna vam je jako hladna voda, što hladnija, po mogućnosti ledena. Sve što trebate uraditi kada vam je puls ubrzan jeste udahnuti duboko i uroniti lice u hladnu vodu i ostati tako što je duže moguće.

Ovaj postupak stimulira vaš živac vagus koji djeluje na usporavanje srčanog ritma. Kada držite lice u hladnoj vodi tijelo šalje signal usporavanja metabolizma poznat kao reflex ronjenja koji uzrokuje i brzo smanjenje broja otkucaja srca.

To je isti reflex koji pomaže nekim ljudima da prežive dugi period vremena u hladnoj vodi tako što im se uspori tjelesni metabolizam.

2. Vrlo duboko disanje

Udahnite jako duboko, do točke da niste u stanju dalje uzimati zrak. Nakon toga brzo izdahnite zrak iz pluća. Ponavljajte postupak dok god je potrebno. Nije dovoljno samo duboko disanje.

Samo duboko disanje neće usporiti srce, potrebno je udisati do krajnjih granica pluća znatno više od samog dubokog disanja. Samo će takav način disanja djelovati na usporenje pulsa.

3. Valsalva manevar

Udahnite srednje jako. Zatvorite nos i usta i pušite jako u sebe bez izbacivanja zraka kao da se naprežete na wc-u. Zadržite ovaj pritisak koliko možete izdržati. Nakon toga izdahnite zrak i opustite se. Možete osjetiti laganu vrtoglavicu od ovoga, ali to je normalno.

Pokušajte svaku od ovih metoda po nekoliko puta prije nego pređete na sljedeću. Nakon nekog vremena sami ćete zaključiti koja vam najviše odgovara, pomaže i koliko brzo i učinkovito smirujete “lupanje” srca.

Ipak ukoliko često imate epizode s ubrzanim otkucajima srca te one traju 20 ili više minuta, osjećate nesvjesticu, bolove i druge tegobe potražite medicinsku pomoć.

Izvor: ZdravljeBEZdoktora.com

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.