Subota, 12 srpnja

Pored toga što je najbolji lek za želudac, konzumiranje soka od sirovog krompira odlično je sredstvo za jačanje imuniteta, a pomaže i pri uklanjanju učestalih glavobolja i menstrualnih bolova.

Lekovita svojstva sirovog krompira odavno su poznata narodnoj medicini, ali uprkos tome vlada mišljenje da se on ne sme konzumirati sirov. Zapravo, reč je o zabludi, jer u sirovom obliku krompir je vrlo zdrava i višestruko korisna namirnica.

Za stomačne tegobe

Krompirov sok je odlično prirodno sredstvo za lečenje gastritisa, jedne od najraširenijih bolesti današnjice. Treba uzimati po jednu kašiku soka razređenog sa malo vode, pola sata pre obroka.

U terapiji čira želudca i dvanaestopalačnog creva savetuje se svakodnevno konzumiranje pola decilitra krompirovog soka na prazan stomak i po pola decilitra pola sata pre ručka i večere.

Sok od krompira ima blagotvoran uticaj na snižavanje nivoa šećera u krvi, kao i kod lečenju bolesti pluća i organa za disanje, čak i kod teških obolenja kao što je emfizem.

Krompir sve više dobija na važnosti kao bitno sredstvo u borbi protiv bolesti jetre i bubrega, ali i kod srčanih obolenja, visokog krvnog pritiska, lumbaga, reume…

Priprema soka

Prvo dobro operite krompir i sa njega uklonite klice i zelene delove kore. Potom ga izrendajte, stavite u lanenu krpu i iscedite sok (možete ga iscediti i u sokovniku).

Sok uvek konzumirajte sveže napravljen, a radi poboljšanja ukusa možete ga pomešati sa voćem i povrćem po izboru.

Takođe ako se osećate slabo ili iscrpljeno, popijte ujutru i uveče sok napravljen od jednog srednjeg krompira, jedne šargarepe i jabuke – u roku od dve nedjelje bićete u odličnoj formi.

Važna je i ljuska

Ljuska krompira je izvor mnogih nutrijenata. Ako konzumirate krompir sa ljuskom, posebno sirov, unećete u organizam niz vrednih sastojaka, poput ugljenihidrata, belančevina, vitamina C i B6, kalijuma, gvožđa, magnezijuma i cinka.

Važno je imati na umu da se vitamin C gubi kuvanjem, što je velika šteta jer u sirovom krompiru srednje veličine (otprilike 150 g) ima čak 27 mg vitamina C, što čini 45% preporučenog dnevnog unosa.

U službi lepote

Krompir je veoma efikasan u nezi problematične kože – osigurava čist i blistav ten, bez akni i mitisera. Odličan je čistač problematične kože, zahvaljujući antiseptičnim svojstvima, budući da ima mnogo vitamina C i skroba, pa hrani kožu i usporava njeno starenje.

Ako se krompir izrenda i u obliku maske nanese na lice, očistiće i zategnuti kožu. Ispeglaće sitne bore. Takođe pomaže u borbi protiv celulita – dovoljno je kriškama sirovog krompira redovno masirati kritična mesta.

Izvor: kucnilekar.com

PODIJELITE SA PRIJATELJIMA:

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.