Ponedjeljak, 19 svibnja

Crni ili raženi kruh izrazito je popularan među populacijom koja brine o svom zdravlju i provodi pravilnu prehranu.

Takav kruh bi se trebao proizvoditi od velikog udjela cijelog pšeničnog ili raženog zrna, tako da zadržava sve važne nutritivne sastojke.

Tajna crnog kruha je njegovo bogatstvo vlaknima, vitaminima B i E, selenom, željezom, magnezijem, cinkom i ostalim visokovrijednim hemijskim spojevima. Već u malim količinama daje izrazit osjećaj sitosti te ga zato stručnjaci preporučaju kao predjelo za otklanjanje nervoze zbog gladi.

Također, crni kruh mnogo bolje zadržava okus, miris i može više stajati bez da ”otvrdne”. Korisno je znati da i crni kruh ima puno manje ”lošeg” holesterola nego bijeli pa se izrazito preporučuje srčanim bolesnicima te da vlakna doprinose niskoj razini šećera u krvi tako da dijabetičari isto tako cijene ovaj proizvod.

Bitno je pri kupnji provjeriti je li crni ili integralni kruh zaista ”crni”, tj. da je proizveden od cijelog zrna ili je samo dodana karamela za boju, ili nešto podmuklije, što se uopće ne bi trebalo nalaziti u kruhu.

Anonimni pekar koji je dobro upoznat s metodama bojenja kruha, opisao je za list Kurir da se u takozvani crni kruh za boju dodaje – baš svašta. Od kafe, kakaa, umjetnih bojila, do crvenog vina… Metode kojima se služe proizvođači su različite, sve samo da bi uštedjeli i na vama zaradili.

Ni svaki raženi kruh, nije doista takav. Raženim se kruhom može nazvati samo onaj koji sadrži najmanje barem 30 posto raženog brašna.

Kod raženog tijesta, kvalitet glutena je loš (što je zdravo) te dolazi do pucanja “rešetke” od glutena, što prilikom pečenja onemogućuje da voda ispari iz tijesta.

Rezultat toga je zbijena struktura pravog raženog kruha.

Kod pšeničnog tijesta kvaliteta glutena je značajno bolja. Rezultat je rastresita i prozračna struktura kruha, što je za izbjegavati onima koji su bolesni ili osjetljivi na gluten.

Kao zaključak gore navedenog – nije moguće da kruh sa većinskim postotkom raženog brašna bude mek sa rahlom stukturom kao pšenični kruh!

Kako prepoznati pravi crni kruh?

– Stavite u vodu komad sredine crnog kruha. Ako kruh pobijeli, a voda potamni, znači da je obojan.

– Crni kruh je tvrd, zbijen i ima veću vlažnost nego bijeli

– Crni kruh ne može biti prozračan i elastičan

– Sredina crnog kruha ima dublje pore i manja mu je zapremnina

– Crni kruh drugačije miriše od bijelog

Izvor: Atma.hr

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.