Ponedjeljak, 21 travnja

Dijana Rodrigez je pisac koja je radila ekskluzivno za HealthDay, sa zavidnim iskustvom pisanja vesti i priča vezanih za zdravlje.

Ona je na portalu Everydayhealth pisala o tome kako prema Američkom udruženju za istraživanje i borbu protiv karcinoma (ACS) postoji čak 100.000 ljudi sa dijagnozom raka debelog creva svake godine.

Dok su neizbežni faktori rizika starost i genetika, nad drugim faktorima svoga zdravlja – nepravilna ishrana, pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost – možetepreuzeti kontrolu.

„Procenjeno je da zdrava ishrana sprečava rak debelog creva u 70 do 90 odsto slučajeva“, kaže gastroendokrinolog Kerol Burk.. Evo liste namirnica koje bi trebalo da konzumirate, a ukoliko to ne činite – dodajte je svojoj ishrani, kako bi sprečili rak debelog creva.

1. Izbegavajte šnicle i kobasice

Mesne prerađevine, mesne nareske, velike količine crvenog mesa pripremane u dubokoj masnoći, jednostavno, izbegavajte. U studiji objavljenoj u januaru 2014. godine navodi se da svakih 100 grama crvenog mesa dnevno povećava rizik od karcinoma debelog creva za 14 odsto. „Ograničite se na i manje od pola kilograma crvenog mesa nedeljno, i potpuno izbegavajte mesne prerađevine poput slanine, kobasica i hot dogova“, kaže Lindzi Maloun, specijalista klinike u Klivlendu.

2. Birajte samo zdrave masnoće

Nisu baš sve masnoće zabranjene – birajte nezasićene, a izbegavajte zasićene masti. Polinezasićene masti vam, takođe, mogu pomoći u regulaciji holesterolau krvi, kao i da poboljšate zdravlje ćelija. Istraživanje objavljeno u decembru 2013. godine pokazalo je da su zasićene masti (obično životinjskog mesa, crvenog mesa, butera) usko povezane sa povećanjem rizika od karcinoma debelog creva, dok omega-3 masti i konzumiranje ribljeg mesa umanjuje taj rizik za 12 odsto.

3. Jedite dosta voća i povrća

Kako biste sprečili rak debelog creva potrebno je više od jedne jabuke na dan. „Ustanovljeno je da konzumiranjem voća i povrća možemo redukovati rizik od raka debelog creva“, kaže Maloun. Istraživanje objavljeno u januaru 2014. godine je pokazalo da dijeta bogata voćem i povrćem umanjuje rizik od ovog karcinoma za 25 odsto. „Hrana koja obiluje bojama je odličan početak. Svaka boja sa sobom nosi određene vitamine i razne antioksidante koji pomažu u održavanju zdravlja ćelija“, dodala je Maloun.

4. Potrudite se da na tanjiru što češće budu žute i narandžaste namirnice

Svakodnevna ishrana koja redukuje rizik od karcinoma debelog creva trebalo bi da obiluje, slikovito rečeno, žutim i narandžastim namirnicama. „Studije pokazuju da hrana koja sadrži visok nivobeta-karotena umanjuje rizik oboljevanja od karcinoma“, kaže dr Erin Palinski-Vejd. Zato konzumirajte dosta šargarepe, batata (slatkog krompira), bundeve.

5. “Mršavi” proteini su idealan sastojak vaše dijete

Američko udruženje za istraživanje i borbu protiv karcinoma pokazuje da se 4 odsto svih karcinoma kod muškaraca a 7 odsto kod žena pojavi usled gojaznosti.Zato, na primer, kako bi unosili više potrebnih proteina, nemojte jesti kožicu s piletine, i unesite više oraha, semenki ili pasulja u svoju dijetu, savetuje Palinski-Vejd.

6. Namirnice bogate vlaknima pospešuju celokupno zdravlje

Doktor Burk smatra da namirnice bogate vlaknima svakako čine vašu dijetu boljom, iako nisu jedina opcija u borbi protiv karcinoma debelog creva, i dodaje kako su „smeđi pirinač, voće, povrće, orasi, semenke, pasulj, sve je to izuzetno dobro za vaše zdravlje“. Maloun ima svoje favorite: jabuke, kruške, šargarepu, batat, brokoli, ovas, i crni pasulj. „Studije koje se bave ukupnom konzumacijom kalorija po obroku pokazuju kako ljudi koji jedu salatu ili jabuku pre samog obroka imaju tendenciju da pojedu manje tog glavnog jela“, kaže ona, što svakako smanjuje opasnost od gojaznosti uzrokovane prejedanjem.

7. Postavite sebi granicu do koje pijete alkoholna pića

Po koje alkoholno piće s vremena na vreme nije strašna stvar, ali preterivanje je jedan od faktora rizika za karcinom debelog creva. Studije pokazuju kako bi u proseku muškarci trebalo da se ograniče na dve čaše alkoholnog pića dnevno, a žene na jednu.

8. Pažljivo pripremajte hranu

Važno je izbegavati metode kuvanja koje povećavaju rizik od oboljevanja od kancera debelog creva. „Pržena, posebno prepržena mesa sadrže kancerogene materije“, kaže Palinski-Vejd, i dodaje da „ukoliko se odlučite za roštilj, izbegavajte parčiće koji su ugljenisani ili garavi, i pokušajte da spremate s folijom kako bi tako nešto svakako izbegli“.

„Takođe, ako podgrevate hranu u mikrotalasnoj peći, nemojte to činiti dok su namirnice u plastičnoj posudi, jer ona može osloboditi kancerogene materije, koji bi išli pravo u ono što ćete pojesti. Vodite računa o tome da li je posuda u kojoj podgrevate posuda koja sme da se stavi u mikrotalasnu, pre svega“, dodala je ona.

Izvor: Lisa.rs

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.