Subota, 12 srpnja

Izuzetno je bitno raditi na jačanju imuniteta, a proklijala zrna pšenice, savjetuje poznati tuzlanski fitoterapeut Adem Ahmičević, u tome će svakoj osobi mnogo pomoći.

“Zrna pšenice potrebno je staviti u zdjelicu i preliti vodom te tako ostaviti da prenoći. Ujutru treba proliti vodu, a pšenicu oprati i prekriti čistom krpom. Potrebno je nekoliko puta dnevno okretati, a kada primijetite bijelu tačkicu na zrnu, pšenicu je potrebno početi jesti u kombinaciji s jabukama, orasima ili grožđicama”, pojašnjava Ahmičević.

Osim pšenice, prirodnom jačanju imuniteta, prema Ahmičevićevim riječima, svakako doprinose i neven, kopriva, maslačak, ostruga, vodopija, mlječika, vrbovica, verbena, rusomača, preslica, podbjel…

Žarom (koprivom) do boljeg imuniteta

Među najrasprostranjenijim biljkama na našim prostorima je kopriva, u narodu poznatija kao žara, a njena ljekovita svojstva su raznolika.

Ahmičević navodi da žara predstavlja najbolju biljku za čišćenje organizma i krvi, a svi njeni dijelovi, odnosno korijen, stabljika i lišće svakodnevno se mogu konzumirati na nekoliko načina.

Osim kao dodatak jelima, ovaj fitoterapeut preporučuje i konzumiranje čaja od žare koji također utječe na jačanje imuniteta.

“Korijen, stabljiku i list žare isitniti, a potom preliti s pola litra proključale vode. Nakon pola sata dijelove žare izvaditi te čaj piti cijeli dan, ali po gutljaj na svakih 20 minuta, kako bi ga organizam na što lakši način prihvatio”, navodi Ahmičević koji čaj od žare posebno preporučuje anemičnim osobama.

Maslačak za imunitet, jetru, žuč, prehladu…

Iako ga mnogi koriste kao ukras za cvjetne aranžmane, ljekovita svojstva nudi i maslačak.

Korijen biljke je bogat enzimima, a listovi vitaminima A, C, D i B, kao i željezom, magnezijem, cinkom, kalijem, kalcijem, manganom i bakrom.

Ova biljka, kaže Ahmičević, osim što pospješuje imunitet, također potiče prirodni proces regeneracije jetre i veoma je dobar prirodni lijek za osobe koje imaju hepatitis, pate od probavnih smetnji i imaju kamenac u žuči.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.