Subota, 12 srpnja

Najava održavanja Posebne sjednice Narodne skupštine entiteta RS, na kojoj će se razmatrati antidejtonske izmjene zakona prema kojima se u Službenom glasniku entiteta RS neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika u BiH, novi je opasni pokušaj rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Budu li usvojen najavljivani antidejtonski prijedlog to će biti unilateralno rušenje Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma i napuštanje ovog međunarodnog sporazuma, navodi se u reakciji Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH.

“Negativne posljedice ovog bezumnog pokušaja teško je sagledati a još teže će biti kontrolirati anarhiju koja će neminovno nastati ako se ovaj antidejtonski čin ne zaustavi. Bosanskohercegovački mediji objavili su informaciju da će Narodna skupština RS, u srijedu 21. juna 2023. godine, razmatrati Prijedlog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, prema kojem se u Službenom glasniku entiteta RS ubuduće neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika (OHR) za Bosnu i Hercegovinu. Na ovaj način, Narodna skupština RS, otvoreno pokušava destruirati instituciju OHR-a i autoritet koji mu je dodijeljen Dejtonskim mirovnim sporazumom. Paralelno s napadom na OHR, u toku je i brutalni napad na Ustavni sud BiH.

Najnoviji udar na institucije, uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine, došao je samo nekoliko dana nakon najave povlačenja iz Ustavnog suda BiH sudije iz bh. entiteta RS. Očigledno je da se užurbano provode antidejtonske aktivnosti, koje su povezane i sa instrukcijama koje Milorad Dodik prima direktno iz Moskve.

Dodik je odlučio da sprovede velikosrpski plan koji je osmislio Dobrica Ćosić, a čija je suština da u miru dobije ono što zločinci Milošević, Karadžić i Mladić… nisu mogli postići agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidom nad Bošnjacima.

Rušenje institucije OHR-a dio je osmišljenog i tačno programiranog paklenog plana postupnog otcjepljenja bh. entiteta RS od državne teritorije međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

S obzirom da je riječ o direktnom udaru na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, nužno je promptno i konkretno djelovanje OHR-a, Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (UO PIC), i država svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma, s obzirom da se radi o sinhronizovanom i brzom provođenju razaranja temeljnih dijelova Dejtonskog mirovnog sporazuma. Opasno definirane separatističke aktivnosti, koje provode entitetske vlasti u Banjoj Luci, prijetnja su miru i sigurnosti i neophodno ih je hitno zaustaviti.

O opasnostima popustljive politike Evropske unije prema proruskim separatistima iz bh. entiteta RS sve glasnije govore i brojni poslanici Evropskog parlamenta koji su, između ostalog, u januaru 2023. usvojili rezoluciju kojom direktno pozivaju EU da uvede sankcije Miloradu Dodiku. Evropski poslanici s opravdanim povodom i snažnim argumentima pozvali su ministre vanjskih poslova EU da podrže nametanje čvrstih sankcija Miloradu Dodiku i svim drugim osobama u vodstvu RS-a koje su odgovorne za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vrijeme je da i najviši zvaničnici EU odgovore na pitanje kako je moguće da i dalje toleriraju Dodikovu destruktivnu politiku i neefikasno djeluju dok se pred njihovim očima razara Dejtonski mirovni sporazum i ugrožava mir i sigurnost na Zapadnom Balkanu. Bez uvođenja najoštrijih sancija Dodikovom režima EU rizikuje da postane njegov saučesnik u destabilizaciji ovog dijela Evrope.

Samo politički naivni ili zlonamjerni međunarodni i domaći zvaničnici ne vide u kojem pravcu je krenuo Dodikov autokratski i proruski režim”, naveo je Bećirović.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.