Nedjelja, 18 svibnja

Kod nas ova biljka nije toliko poznata, većinom raste u vrtovima kao ukrasna biljka, a najveći dio dolazi do nas iz inozemstva.

Japanska jabuka šire je poznat naziv za biljku kaki koja je podrijetlom iz Azije, a u prirodi je se može naći u Japanu, Burmi i Kini. U Europu je došla oko 15–tog stoljeća, a danas se uzgaja u toplijim predjelima širom cijeloga svijeta.

Japanska jabuka je listopadno drvo sa plodovima od žute do crvene boje koji zreli imaju ugodan i sladak okus sličan marelici. Plodovi se beru kasno u jesen te danas postoji desetak različitih podvrsta kakija koje se razlikuju oblikom, bojom, okusom i veličinom ploda.

Sam plod je voće s nižom količinom kalorija, ali velikim udjelom ugljikohidrata važnih za probavu. Od minerala sadrži kalij, kalcij, magnezij i fosfor, te je bogat vitaminima C, B, A i E i aminokiselinama kao što su lizin, triptofan, alanin i druge.

Kaki je ljekovito voće

Svjež plod i njegov sok su iznimno ljekoviti kod probavnih problema kao što su zatvor, upala crijeva, hemeroidi te razne bolesti želuca kao što su loša probava i gastroenteritis.

Osim za probavne smetnje koristan je i kod ublažavanja visokog tlaka, bolesti jetre i žući, jačanja imuniteta i bolesti živaca zbog svog umirujućeg djelovanja. Osušeni zreo plod kakija pomaže kod bolesti bronha i suhog kašlja ako se uzima smljeven u prašak.

Plod kakija se može iskoristiti u ljekovite svrhe i na drugi način osim kao svježi plod ili njegov sok. Oguljen plod japanske jabuke ostavljen na suncu i preko noći poprimit će izvana bijelu boju i na taj način poprimiti nova ljekovita svojstva.

Tada može poslužiti u borbi protiv raznih parazita u crijevima, za liječenje kašlja i visokih tjelesnih temperatura te kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja.

Plod japanske jabuke se može iskoristiti i za pečenje vrlo aromatične rakije. Sasušeni plodovi su dobre zimske namirnice velike nutritivne vrijednosti, a čak se i njegovo sjeme može iskoristiti kao zamjena za kavu ako se preprži i samelje kao što se to čini sa zrncima kave.

Čak i list japanske jabuke se može iskoristiti zbog svojih svojstva koja potpomažu stezanje tkiva, a sasušena kora može poslužiti kao zaslađivač raznim jelima ili pićima.

Za njega nalazimo i primjenu u kozmetici jer se od unutarnjeg tkiva ploda može pripremiti odlična maska za lice koja čisti i osvježava kožu. U kuhanju se najčešće koristi kao sastojak za razne kolače, kreme i deserte.

Iako relativno nepoznata biljka kod nas, ona je vrlo široke primjene i ljekovitih svojstava te je njen plod odličan dodatak u domaćinstvu.

Izvor:doznajemo.com

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.