Ponedjeljak, 21 travnja

Jednogodišnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja svijeta u našem narodu naziva se tikva, buća, bundeva, dulek, bijela tikva, stambolka, bundevka.

Popularna je prije svega znog raznovrsnih hranjivih sastojaka – masnog ulja, pektina, bjelančevina, šećera, karotina, manganove soli, vitamina C, fosforne kiseline, fitosterina i salicilne kiseline.

Dragocjeni sastojci

Žućkasto i narančasto meso bundeve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka – niz vitamina (karotin ili provitamini A, C i vitamini B grupe – B-1, B-2, B-3, B-6, folna kiselina), kao i mineralnih sastojaka (kalij, fosfor, kalcij, željezo). Ima i oligoelemente i mikroelemente, pektine, celulozu i druga biljna vlakna.

Ova biljka se ne uzgaja samo zbog jestivog ploda već i zbog sjemenki koje se također često koriste u ishrani. Sjemenke imaju oko 20 puta veću kalorijsku vrijednost od ploda, pošto sadrže više bjelančevina, ugljenih hidrata i masti.

Nekad davno bundeva je bila bitan izvor hrane Indijancima. Pomagala im je da izdrže dugu i hladnu zimu. Ondje su je predstavili doseljenicima, kojima je također postala važan dio prehrane i nezaobilazan dio blagdanskog stola za Dan zahvalnosti. Smatra se da ju je u Evropu donio Kolumbo, gdje je prvotno služila kao hrana za stoku.

Danas se bundeva nalazi u mnogim vrhunskim jelima jer je ukusna, lako probavljiva i nutritivno bogata namirnica. Tikva se može pripremati na bezbroj načina (kao pečena, kuhana, kao sok…) ukusna je, a zbog nutritivnih osobina zaslužuje bitno mjesto u jelovniku.

Od nje možete pripremati rižota, pire, juhe, pite, kolače i sokove. Uz nju pristaju začini poput peršina, majčine dušice, kadulje, lovora, muškatnog oraščića, đumbira i cimeta.

Ljekovita svojstva

Ljekovita svojstva bundeve već su odavno poznata. Ona je idealna namirnica za osobe koje pate od bolesti želuca i crijeva. Pomaže kod zatvora i upale debelog crijeva. Bundeva je diuretik, zbog toga se preporučuje osobama s artritisom i gihtom.

Bundeva štiti zdravlje očiju, jer je bogata karotenoidima. Zasitna je i siromašna kalorijama, zbog toga je idealna namirnica za mršavljenje. Ova namirnica pomaže smanjiti holesterol u krvi. Oblog od svježe naribane bundeve primjenjuje se za ublažavanje bolova od proširenih vena.

Kašika soka bundeve dnevno zaštitit će od bolesti mokraćnog mjehura, bubrega i prostate. Kao maska za lice bundeva je prikladna za problematičnu kožu. Ne samo da njeguje i hrani kožu, nego ju i štiti od raka – pokazuju najnovija istraživanja. U narodnoj medicini bundeva se preporučuje kod psorijaze.

Svake sedmice kroz četiri sedmice trebali bi konzumirati bundevu. Kupite organsku, ili još bolje uzgojite ako možete.

Prvo što trebate uraditi jest oguliti 100 gr bundeve, staviti je u blender, sipati malo vode i pomiješati dobro par minuta. Ovim ćete dobiti pravu vitaminsku bombu!

Kada ste napravili ovaj smoothie ono što treba da znate jeste da se konzumira na prazan želudac, 15-20 minuta prije doručka.

Osim toga, ovaj tretman nema kontraindikacija, jer se sastoji od prirodnog povrća i vode.

Nemojte koristiti šećer ili druge dodatke. U bundevama se nalaze aktivni sastojci koji eliminiraju sav holesterol iz arterija, kroz urin.

Napitak može očistiti arterije i nakon konzumiranja osjećat ćete se osvježeno i energičnije. Vaša krvna slika biće fenomenalna.

( LijekizPrirode.com )

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.