Ponedjeljak, 19 svibnja

Ukusna i osvježavajuća brusnica (Vaccinium macrocarpa), po mišljenju zapadnih stručnjaka, predstavlja najzdravije voće u prehrambenom lancu. I tradicionalna medicina joj odaje priznanje jer malo koja biljka ima tako jako antibiotsko dejstvo. Izuzetno je bogata vitaminom C, koji joj daje specifičan, kiselkast ukus.

Potiče iz Severne Amerike, gde su je starosedeoci koristili kao lijek za mnoge bolesti, Indijanci su je “otkrili” doseljenicima u prvoj polovini 17. veka. U Evropu je doputovala mnogo kasnije i njen veliki uticaj na zdravlje nije bio odmah uočen.

Danas je brusnica najtraženija u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj, najvrijednija je poljoprivredna kultura američke države Masačusets, glavnog svetskog proizvođača.

Ipak, kod nas se još stidljivo probija do potrošača, u dragocenoj riznici prirode. Osim vitamina C, sadrži i veliku količinu vitamina A, minerala, celuloze i mnogobrojnih hranljivih materija. Može da se jede sviježa, suha, smrznuta, a najčešće se konzumira kao sok.

Istraživanja su pokazala da tri čaše dnevno povećavaju nivo antioksidanasa i dobrog holesterola (HDL), tako da se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih sudova za čak 40 posto.

Osvježavajući sok

Tri kilograma svježih brusnica ubacite u litar vode i kuhajte dok im korica ne ispuca. Zatim ih ispasirajte, a sok procijedite kroz gazu ili cjediljku. Dodajte 250 g šećera, kujajte dva minuta i neprestano skidajte pjenu. Vreo sok sipajte u zagrejane flašice, ostavite da se ohladi i pijte.

Hipurična kiselina iz ove biljke djeluje kao prirodni antibiotik, sa izraženim dejstvom protiv gljivica. Antocijanini i proantocijanini pomažu u obnavljanju ćelija, koje su odgovorne za čulo vida. Zahvaljujući minimalnoj količini šećera, snižava glukozu u krvi i preporučuje se dijabetičarima

U narodnoj medicini, brusnica se koristi za liječenje urinarnih infekcija. Izuzetno je važna za žene, jer čak 60 procenata dama makar jednom u životu ima taj problem. Infekcije mokraćnih kanala su vrlo uporne, pa se kod trećine pacijentkinja opet jave u godinu dana posle izliječenja. A posebno su im sklone starije osobe, trudnice, žene u menopauzi i postmenopauzi, oboljeli od dijabetesa…

Naučna istraživanja su pokazala da kondenzovani tanini u brusnicama sprečavaju ulazak bakterija u urinarni trakt, bešiku i bubrege. A ako su već dospjele unutra, sok od brusnica spriječava njihovo lijepljenje za zidove urinarnog trakta, zbog čega ih urin lakše izbacuje iz organizma. Ono zbog čega je brusnica postala pravi hit među evropskim potrošačima je uspješno djelovanje na najčešću i najnezgodniju bakteriju – ešerihiju koli.

Za brusnicu se tvrdi da je izuzetno efikasna i protiv bakterije Helicobacter pylori, koja je u najvećem procentu kriva za pojavu čira na želucu. Ali da bi se bakterija u potpunosti eliminisala treba svakodnevno, više mjeseci, da se pije njen sok.

Smanjuje i broj bakterija u usnoj duplji, tako spriječava zubni plak i upalu desni. Dokazano je da ima i antikancerogena svojstva, sastojci u njoj suzbijaju rast ćelija raka i njihovo širenje u organizmu.

Kod brusnice nije samo ljekovit plod, već i list. U narodnoj medicini se koristi za podizanje imuniteta. Kašičica izmrvljenog suvog lista (ili filter pakovanje) prelije se sa 2 dl vrele vode, poklopi i ostavi da odstoji pet do deset minuta. Procijedi se i pije odmah, dok je svjež.

Izvor: novi

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.