Subota, 12 srpnja

Kongres SDP-a na površinu je izbacio zategnute odnose između rukovodstva i članova stranke. U prvom redu između predsjednika Nermina Nikšića i Irfana Čengića. Nikšić je izjavio kako je izbor Čengića na poziciju glavnog sekretara stranke bio njegova greška. Čengić pak tvrdi kako je neuspjeh što je Nikšić izgubio određen broj glasova na prošlim Općim izborima u odnosu na 2018. godinu. Dodaje, da se čelnik, u modernim europskim strankama, povlači uslijed neuspjeha. Čengić, kao ni potpredsjednik SDP-a i član predsjedništva BiH Denis Bećirović nisu sudjelovali u kongresu stranke.

“Vi mislite da je vrijedno da ja spominjem Irfana Čengića, u odnosu na 600 delegata tu. Ja mislim da mi 90 posto ovih delegata još nije oprostilo Irfana Čengića kao kadrovsko rješenje na mjestu generalnog sekretara, nikom nije na um palo da napada SDP i mene. Naravno da kadrovska rješenja nisu bila samo moja, nijedno kadrovsko rješenje nije bilo samo moje, osim Irfana Čengića”, rekao je Nikšić.

Na ovu izjavu reagirao je i sam Čengić. Kaže kako se slaže sa Nikšićem u svezi mandata generalnog sekretara. U tom razdoblju SDP je ostvario najbolje izborne rezultate u posljednjih 10 godina, te nakon toga kreće pad, navodi Čengić u svojoj objavi. Također, dodaje razloge nedolaska na kongres stranke.

“Jer materijali nisu dostavljeni u skladu sa Statutom SDP-a. Jer je Kongres sazvan na nestatutaran način. Jer izmjene i dopune Statuta nije utvrdio Glavni odbor uz mišljenje Statutarnog odbora. Jer ne nestatutarno proudužavati mandat bilo kome, jer je Statut jasan koliko mandati traju, te se ne smije suspendovati ‘1 član 1 glas’. Zbog svega toga i mnogih drugih nestatutarnih stvari, nisam tu, ali se predsjednik i danas odlučio baviti sa mnom, umjesto time kako da povrati glasove SDP-a iz 2018. A od 2010. da i ne pričamo”, naveo je Čengić.

Kongresu stranke nije prisustvovao ni Denis Bećirović. Razlog nije naveden. Poznavatelji prilika ističu kako je očigledno da unutar SDP-a postoje različite struje. Novinarka Rubina Čengić mišljenja je kako cjelokupnu situaciju treba gledati u širem konteksu, uzimajući u obzir značaj SDP-a na domaćoj politčkoj sceni.

“Moguće da Denis Bećirović nije došao iz istog razloga, jer smo više puta čuli baš od Irfana Čengića, da bi Denis Bećirović bio najbolji kandidat za predsjednika stranke. Ali bi bilo šteta da SDP izgubi mogućnost koju je izgradio, zato što pojedinci u stranci nisu zadovoljni, a i prava šteta bi bilo da stranka ne posluša nezadovoljne”, kazala je Rubina Čengić.

Problematiziralo se i prolongiranje izbora novog rukovodstva stranke. Politički analitičar Žarko Papić, smatra kako bi to u narednom razdoblju preokupiralo stranku, a u drugi plan gurnulo realiziranje programskih ciljeva napretka BiH.

“Oni ipak čine vodeću snagu ‘trojke’. To bi u velikoj mjeri uzdrmalo političku stabilnost Bosne i Hercegovine, i na neki način otvorilo vrata kontaminiranim unutrašnjim članovima u svim partijama ‘trojke’, a i s druge strane dubokoj državi SDA”, navodi Papić.

Mandat Nikšiću na poziciji predsjednika produžen do 2024. godine. Irfan Čengić je pak najavio ostanak u stranci, jer kako je rekao, fokus mu je na ljudima, a ne na borbi za stranačke pozicije i fotelje.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.