Subota, 12 srpnja

Sada je sezona krastavaca, koji su puni vitamina, minerala i antioksidansima. Veoma dobra i korisna namirnica za celokupan organizam a i za samu kožu.

Daju nam energiju i hidriraju maksimalno. Još od davnina su se koristili u Indiji, ne samo kao deo ishrane, već i tradicionalne medicine.

Mnogima je ovo povrće sastavni deo svakog ručka, kao dodatak salati, ali mnogi nisu svesni koliko je korisno. Evo kako utiče na naš organizam ukoliko se redovno konzumira:

Pomaže u skidanju kilograma

Visok nivo vode u krastavcima pomaže kod održavanja sitosti i kontrole unošenja hrane. Krastavac ne sadrži masti i ima nizak nivo kalorija, te je odličan kod mršavljenja.

Ubrzava probavu

Krastavci sadrže vlakna, vitamine i visok udeo vode, a to pomaže vašoj probavi da bolje radi. Stoga, samo jedan krastavac može da reši probavne probleme.

Hidrira kožu i kosu

Krastavci su prepuni vode, te svakodnevnim konzumiranjem poboljšavate ukupan nivo hidratacije tela, što je veliki plus za zdravlje.

Osim toga, sadrže vitamine B i C , kao cink, a oni su ključni za lepu kožu. Puni su i kofeinske kiseline koja ima protivupalna svojstva, a fisetin u krastavacu pomaže u borbi sa prvim znacima starenja kože.

B vitamini, poput riboflavina, kojima krastavci obiluju, zaslužni su za održavanje zdrave kose. Osim njih važni su i biotin i vitamin C koji ujedno sprečavaju privremeni gubitak kose i pojavu sedih.

Povoljno utiče na kardiovaskularni sistem i može da smanju nivo holesterola

Obiluje i kalijumom,magnezijumom i vitaminom K, koji su bitni za pravilno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema.

Vitamin K reguliše nivo kalcijuma u krvi, a smanjenje magnezijuma i kalijuma povezano je s porastom krvnoga pritiska. Osim toga, ako ga reodvno jedete možete smanjiti nivo holesterola.

Jača kosti i zube

Krastavci sadrže minerale poput molibdena i fluora koji sprečavaju nastanak karijesa. Takođe, obiluju kalcijumom koji je zaslužan za jake zube i kosti.

Može da eliminiše loš zadah

Ukoliko konzumirate krastavac možete da zaboravite na žvakaće gume i na borbu sa neugodnim zadahom. Krastavac će osvežiti usnu duplju i zalečići ranice. Stavite jedan isečen kolut krastavca na nepce i držite pola minuta, bakterije koje su odgovorne za neugodan dah biće eliminisane.

( LijekizPrirode.com )

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.