Ponedjeljak, 21 travnja

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 21. juni, a na njoj će, između ostalog, biti glasano o novom sudiji Ustavnog suda BiH. Prvorangirani je Marin Vukoja.
S obzirom na to da je 15. augusta prošle godine prestao mandat Mati Tadiću, sucu Ustavnog suda BiH, procedura koja je pokrenuta još prošle godine za njegovog nasljednika, još nije okončana.Tim povodom je 22. juna prošle godine objavljen javni konkurs za izbor jednog sudije. Prijavilo se ukupno 10 kandidata, a u februaru ove godine je proveden i intervju sa njima.

Intervjue su vodili članovi Radne grupe za provođenje procedure izbora sudije Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom, a to su Mladen Bošković (HDZ), Irfan Durić (NES), Rasim Smajlović (NiP) i sudije Hakija Zajmović i Božana Banduka.

Oni su imali intervjuisati ukupno 10 kandidata, a to su Marin Vukoja, Sanela Gorušanović Butigan, Ivo Rozić, Mile Lasić, Zvonko Mijan, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Željka Marković Sekulić, Sanica Šain i Mario Širić.

Nakon intervjua je radna skupina ocijenila kandidate od 1-10 te sačinila rang listu prema sposobnostima kandidata prilikom čega su na prvo mjesto rangirali Marina Vukoju sa 46,50 bodova, a zatim Sanelu Gorušanović Butigan sa 45,00 bodova te Ivu Rozića s 43,50 boda.

Sada su ovi materijali i biografije kandidata stigli na adrese zastupnika Predstavničkog doma FBiH s obzirom na to da će o njima glasati na sljedećoj sjednici, koja će biti održana 21. juna. U materijalima stoje sve odluke koje su prethodile konačnoj rang listi te biografije kandidata.

U samom pripremnom materijalu za zastupnike nije precizirano kako će tačno zastupnici glasati, odnosno hoće li glasati konkretno samo za izbor prvorangiranog ili će se omogućiti da se glasa i za drugorangiranu kandidatkinju. O tome će odlučiti komisija za imenovanje koja će biti održana uoči sjednice Predstavničkog doma.

Očekuje se da bi ishod trebao biti pozitivan za Marina Vukoju s obzirom na to da je više političkih lidera iz vladajućih stranaka, uključujući i Konakovića i Nikšića i Čovića, kazalo da ne postoji ništa problematično u njegovom imenovanju.

Ranije su iznošene brojne kritike zbog favoriziranja Vukoje, kojem se zamjera i to što nema pravosudno iskustvo, a bio je i na listi HDZ-a u jednom od prošlih izbornih ciklusa.

Viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Harun Išerić se ne slaže sa njima kazavši da je postupak izbora do sada bio nezakonit. Istaknuo je to što su intervjui rađeni “daleko od očiju javnosti”, a što je u suprotnosti sa Poslovnikom o radu Predstavničkog doma.

Zatim je problematizirao i kompetentnost radne grupe koja sprovodi postupak izbora sudije. Ističe da je predsjednik te komisije doktor medicine, a da je jedan od članova mašinski tehničar. Preostala tri člana su pravnici, odnosno dvoje sudija i diplomirani pravnik.
Jedna istina i više laži
Zašto je postupak izbora sudije Ustavnog suda BiH nezakonit i koji su politički razlozi da bude poništen

On je osporio njihov način bodovanja kandidata kazavši da je to trebalo biti rađeno prema njihovoj sposobnosti da vode Ustavni sud BiH te navodi da bi prema tome najbolje rangirani bio Zvonko Mijan, dugogodišnji registar Ustavnog suda BiH. Mijan je inače na 5. mjestu prema rangu parlamentarne komisije.

Na ovoj stranici pod tačkom 15. Izbori i imenovanja možete pronaći biografije kandidata, kao i do sada provedeni postupak izbor.

Imenovanje sudije u Ustavni sud je već ranije trebalo biti na sjednici parlamenta, ali do toga nije došlo nakon pritiska javnosti i nemogućnosti koalicionih partnera da postignu saglasnost. Sada je to došlo na dnevni red Predstavničkog doma, a sigurno je da HDZ očekuje da će to biti završeno.

Ovo će biti prvo značajnije pitanje i test za vladajuću većinu u FBiH.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.