Subota, 12 srpnja

Za 70 godina života kroz naša creva prođe 100 tona hrane i 40.000 litara tekućine, što dovodi do zaključka da se u trbuhu nataloži 15 kilograma fekalnih naslaga, toksičnog otpada. Truju krv i nanose organizmu nepopravljivu štetu.

Činjenici da su crijeva zaprljana svjedoče česti zatvori (opstipacija), poremećen metabolizam, dijabetes, prekomjerna ili nedovoljna težina, bolesti bubrega i jetre, bolesti sluha i vida, loše stanje kože, kose i noktiju, kao i druge bolesti, počevši od artritisa do raka.

Uz pomoć klistira može se očistiti samo manji dio debelog crijeva odnosno 40 do 50 centimetera, a tretman ispiranja crijeva uz pomoć specijalne aparature je skup, dugotrajan i nije bezazlen za crijevnu mikrofloru.

Konzumiranje jedne do tri žlice brašna od lanenog sjemena u stanju je u roku od tri Tjedna potpuno očistiti debelo i tanka crijeva od dugogodišnje sluzi, fekalnih naslaga, parazita, uz potpuno očuvanje crijevne mikroflore. Ova metoda omogućava brzu normalizaciju težine i sagorjevanje masnih naslaga. Ima pozitivni utjecaj na regulaciju lipidnog metabolizma. Brašno od lanenog sjemena može apsorbirati i eliminirati toksine u organizmu i smanjujiti razinu kolesterola u krvi.

Ovaj lijek će vam pomoći ukoliko imate gastritis, kolitis, čir na želucu i dvanaestercu, bolesti urinarnog trakta, cistitis, pijelonefritis, prekomjernu težinu te narušen metabolizam, piše portal aura.ba.

Umjesto doručka tri tjedna konzumirajte ovu smjesu:

Prvi tjedan:. Jedna žlica lanenog brašna pomiješanog sa 100 mililitara kefira.

Drugi tjedan:. Dvije žlice lanenog brašna pomiješanog sa 100 mililitara kefira.

Treći tjedan: Tri žlice lanenog brašna pomiješanog sa 150 mililitara kefira.

Ako je kupovina lanenog brašna problem, kupite laneno sjeme i sitno ga sameljite. Nemojte praviti zalihe za više dana. Najbolje je svako jutro svježa porcija. Obavezno pijte najmanje dvije litre vode dnevno.

Čišćenje crijeva ovim načinom možete provesti jednom godišnje.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.