Subota, 24 svibnja

Odluka o 58. emisiji obveznica donesena je na sjednici Vlade 25. maja. Vlada nije željela da svoje građane opterećuje informacijama o zaduženju, pa je ovu informaciju sakrila i nije je uvrstila u dnevni red 22. sjednice. Takođe, kasnije u saopštenju o njoj nije navela nijedno jedino slovo.

Sa prodajom obveznica će se krenuti 15 dana nakon objavljivanja javnog poziva, a taj poziv se može očekivati već sutra, jer će tada na snagu stupiti odluka o emisiji, piše Capital.

Cijela priča oko zaduženja mogla bi da bude gotova neposredno pred rok za vraćanje 320 miliona maraka koje je RS uzela na Bečkoj berzi, a koje mora da vrati 28. juna ove godine.

Što se tiče emisije, 210.000 obveznica će biti prodato po cijeni od 1.000 maraka. Njihov rok dospijeća je pet godina, a kamata na godišnjem nivou 6,1 odsto.

Glavnica će se isplaćivati godišnje, tačnije u prve četiri godine po deset odsto, a zatim 2028. godine biće plaćeno preostalih 60 odsto.

“Kamata se računa na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje jednom godišnje”, stoji u odluci Vlade Srpske.

Emisija nema postavljen kriterijum uspješnosti i niko nema pravo preče kupovine.

“Ako emisija obveznica ne bude realizovana po prihvatljivim uslovima za Republiku Srpsku, emitent će kupcima obveznica vratiti uplaćena sredstva”, navodi se.

Podsjećamo, Republika Srpska je do sada emitovala 57 emisija dugoročnih obveznica Republike Srpske u iznosu od 2,19 milijardi KM.

Takođe, deset emisija je emitovano za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje, dvije su emitovane kako bi se platile obaveze dobavljačima, jedna za izmirenje obaveza po sudskim presudama, a 16. emisija za ratnu štetu. Njihov ukupan iznos je 1.048.546.534 KM.

Uzaludan put u Peking i Moskvu

Iako su najviši zvaničnici Republike Srpske putovali od Kine do Rusije kako bi pronašli kreditore, sve je izvjesnije da u tome nisu uspjeli te da upravo zbog toga novac moraju da traže na domaćem tržištu.

Ukoliko je i dobio obećanje za finansijsku pomoć od Rusije, predsjednik RS Milorad Dodik je indirektno priznao da to nije moguće realizovati jer su ruske banke isključene iz SWIFT sistema, međunarodnog sistema plaćanja.

“Svi problemi na ekonomskom planu u znatnoj mjeri, naravno ima i naše slabosti, dolaze od pogrešne politike koju vodi Zapad, koji je generisao potpuno inflatorna i druga kretanja na globalnom nivou, od politike koja ide za tim da svi transferi koji idu prema nekim državama moraju da prođu preko transakcionih računa koji drže zapadne banke, koje odlučuju o tome hoće li nešto da puste, bez obzira što se radi o vašem novcu”, dodao je Dodik.

No, Dodik je prije nekoliko dana tvrdio da Republika Srpska ima novac za isplatu svojih obaveza te da je lažna priča da se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji.

Osvrćući se na obavezu prema Bečkoj berzi on je rekao da je novac na računima i da se isplata može izvršiti jednokratno. Ukoliko je to tačno, onda očito nema sredstava za redovne budžetske rashode, pa će buduća isplata plata javnom sektoru i penzija zavisiti od dobre volje bankara i fondova da kupe nove obveznice.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.