Ponedjeljak, 19 svibnja

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, govorio je sastanku s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom koji je zakazan za 20. septembar.

On je kazao da će najvažnija pitanja biti energetska pitanja. “Mi smo veoma zainteresovani da napravimo ovaj gasovod od Srbije ka RS. Ruska strana je odobrila taj projekat, ali imamo zastoj u pogledu odlučivanja na nivou BiH i to predstavlja kočnicu”, rekao je Dodik.

Istakao je da je vjerovao da će moći da riješi to pitanje u Sarajevu prije puta i da proglasi početak investiranja.

“Međutim, to nije moguće, jer u Sarajevu na to gledaju na neproduktivan i neočekivano loš način. Oni očekuju da dobiju gas od Rusa, a da spriječe sve što Rusija želi da uradi, sa nama ili sa njima”, poručio je Dodik.

Naglasio je da je Rusija dokazani prijatelj Republike Srpske. “Isključivost koju vidimo na Zapadu u pogledu ‘ili ste za Rusiju ili ste za nas’ apsolutno treba odbaciti, jer mi moramo da sarađujemo sa svima koji sa nama žele da sarađuju”.

Dodik kaže da je cijena nesaradnje ultimatum i da je to onda podaništvo, na koje RS ne može pristati.

On je istakao da će sa Putinom razgovarati i o misiji Althea u BiH i da će mu predložiti da Rusija podrži produžetak te misije na sjednici Vijeća sigurnosti UN u novembru.

Dodik je naveo da će predložiti Putinu da se Rusija založi da se produži ta misija, jer smatra da je imala neki značaj, osim u jednom dijelu kada je pokušala da napravi neki novi pristup.

“Ali, u svakom slučaju, da se ne bi izazvale neke druge rasprave o tome, a koje žele neki o nekom ulasku BiH u NATO u nekom značajnom obimu ili nešto slično, mislim da je najbolje da ostane Althea u BiH”, rekao je Dodik.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.