Ponedjeljak, 19 svibnja

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić i kandidat Demokratske fronte na idućim izborima poručio je na predizbornom skupu u Donjem Vakufu pozvao je još jednom na okupljanje oko inicijative Milion ljudi za građansku državu, navodeći da se radi o nadstranačkoj inicijativi, obzirom da će se pregovori oko izmjena Ustava i izbornog zakona nastaviti.

“Uspjeli smo pokazati koliki je bitan taj omjer snaga u Predsjedništvu u situaciji u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina. Moglo bi se pretpostaviti šta bi bilo da je bilo 2:1 protiv BiH. Možemo razmišljati šta bi bilo da nije bilo naša tri zastupnika u državnom parlamentu u onim kritičnim trenucima kada se lomila priča o izbornom zakonu, a u jedan glas je to moglo da prođe i bilo je raspoloženih čak i u probosanskim strankama da to podrže, da kažu da se podebljaju te etničke linije jednom zauvijek. Nažalost, to bi vodilo u ono što Dodik i ne krije da bi uradio, u secesiju dijela BiH”, istakao je Komšić.

“Uloga DF je bila važna. To je nekad bio, iskreno da kažem, nekada i težak posao, objašnjavati i nailaziti na nerazumijevanje. Kako se mandat bližio kraju sve je više ljudi prilazilo i govorilo da smo bili u pravu. Pokazali smo da smo hrabri, da možemo izdržati svakakve udare, da nema toga pred kim povijamo glavu, ako smo sigurni da smo u pravu, bio to neko domaći ili stranac. I zato sada tražimo podršku da iznesemo ovu ideju, i da krenemo u političku ofanzivu, a zato nam treba više snage u parlamentima. Mi kičmu ne savijamo i spremni smo obračunati se sa onima koji su spremni da izdaju državu”, naglasio je.

“Izašli sa inicijativom ‘Milion ljudi za građansku državu’, i nije to naše vlasništvo nego tražimo da bez obzira na politička opredjeljenja i drugi prigrle tu inicijativu da je posmatraju kao svoju svi oni kojima je stalo do Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić.

“Ta inicijativa ima za cilj da sutra kada opet dođe do pregovora oko izmjena Ustava, pošto je u Briselu preuzeta obaveza da šest mjeseci nakon formiranja vlasti se pregovori nastave, možemo međunarodnim predstavnicima reći, evo barem milion ljudi u BiH neće etničke podjele i da milion ljudi stoji iza toga da se ovdje može živjeti kao u Sattlerovoj Austriji i Schmidtovoj Njemačkoj, i da ova zemlja ima budućnost kao zemlja slobodnih ljudi”, naglasio je Komšić.

“HDZ odgovarajući na našu inicijativu želi da skuplja potpise za ono što su međunarodni sudovi proglasili UZP-om. Ako hoćete da poredite priču o UZP-u sa pričom o zemlji slobodnih ljudi, izvolite ako mislite da trebate ići u tome pravcu, a ja vam to ne bih preporučio, jer je to pogrešan put koji će vas odvesti još dalje u mrak”, kazao je Komšić.

“Kada nam kažu da je naša politika usmjerena protiv Hrvata, pogledajte, od pet govornika ovdje večeras u Donjem Vakufu, troje je Hrvata. Hoćete da kažete da su Hrvati jednako HDZ, to se u našoj glavi ne poklapa, jer mi ne možemo biti niti protiv jednog naroda u ovoj zemlji. Mi smo protiv politika koje su neprijatelj ovoj zemlji i koji u pripadnicima drugih naroda gledaju neprijatelja”, kazao je Komšić.

“Pokazali smo da smo hrabri, da možemo izdržati svakakve udare, da nema toga pred kim poginjemo glavu, ako smo sigurni da smo u pravu, bio to neko domaći ili stranac”, rekao je Komšić.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.