Ponedjeljak, 19 svibnja

“Pokušaj Milorada Dodika da pokrene vitalni nacionalni interes po pitanju davanja agremana njemačkom ambasadoru neće dobiti dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske i njemački ambasador će dobiti agreman. I Dodik je toga vrlo svjestan, rekla je za “Slobodnu Bosnu” politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić.

Prema njenim riječima, Dodik pokretanje vitalnog nacionalnog interesa koristi u svojoj izbornoj kampanji.

S Topićevom smo htjeli razgovarati i o projektima koje na području Republike Srpske realizira Njemačka kroz svoje organizacije poput GIZ-a, Friedrich Ebert Stiftunga i drugih, te o našim saznanjima da će neki od njih od 1. januara naredne godine biti zaustavljeni zbog Dodikovog suprotstavljanja Njemačkoj, poput projekata Rehabilitacije HE Trebinje, faza IV, Rehabilitacija HE Trebinje, faza III, Vjetropark Hrgud i Opskrba otpadne vode Bosanska Gradiška u vrijednosti od 105 miliona eura koji su obustavljeni u aprilu ove godine. Nesumnjivo je da će zbog Dodikove politike ispaštati građani Republike Srpske, samo još nije poznato hoće li ga zbog toga nagraditi novom funkcijom i na ovim izborima. Ovi projekti su, podsjetimo, obustavljeni zbog kršenja Dejtona, Ustava BiH i urušavanja bh. institucija.
POJEDINAČNE SANKCIJE

Šta bi se još moglo desiti, pitali smo Tanju Topić.

“Osim ova četiri projekta, Njemačka je nastojala uvesti pojedinačne sankcije unutar EU što je palo zbog veta Mađarske, ali je sada njemački kancelar Olaf Scholz pokrenuo inicijativu da se izvrši reforma unutar EU u dijelu mehanizama odlučivanja u vezi spoljne politike EU i sankcije pojedincima u oblasti kršenja ljudskih prava i slično i da se ide na većinsko glasanje. To je pravac na kojem će Njemačka insistirati i ići dalje. Isto tako i neki projekti EU koji su vezani za RS su stavljeni na stanje zamrznutosti“, rekla nam je Topićeva.

Naša sagovornica podsjeća da je najviše pomoći u RS tokom pandemije koronavirusa došlo iz EU, a da su vlasti RS slavili dezinfekciju koju su Rusi uradili na Kliničkom centru Banjaluka.

“Nedavno je Privredna komora RS pokazala da RS ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni s Njemačkom. Dakle, Njemačka je jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, pa samim tim i RS. Imate stotine hiljada Srba iz BiH koji rade i žive u Njemačkoj. Naravno da oni nisu bitni Miloradu Dodiku u kampanji i sigurno ne računa na njihov glas, ali se postavlja ozbiljno pitanje šta će se desiti s privrednim subjektima koji posluju s Njemačkom, a iz Republike Srpske su. Kakve će posljedice to ostaviti po njih ako se situacija nastavi zaoštravati, a vidimo da ona ide u pravcu zaoštravanja“, kaže Topićeva.

Početak neslaganja između RS i Njemačke je bio prilikom osporavanja imenovanja Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika kojeg je za razliku od Dodika prihvatio čak i Aleksandar Vučić.

“Očito je da je podrška koju je Dodik dobio od Rusije za gašenje OHR-a bila dominantnija. Ja tu vidim početak sporenja Dodika i Njemačke. Od tada kreće stavljanje Njemačke u jednu vrlo negativnu konotaciju. Ide se tako daleko da se današnja Njemačka izjednačava s nacističkom Njemačkom. Ide dotle da se govori da će nas okupirati 50 njemačkih vojnika. To je prestrašno! Dodik je nedavanje agremana njemačkom ambasadoru obrazložio zlonamjernom interpretacijom rezolucije Bundestaga gdje u vrlo pojednostavljenoj matrici građanima RS-a objašnjava da Njemačka želi srušiti RS, odnosno ugasiti je, što se, kako on tumači, jasno vidi iz rezolucije Bundestaga koja maltene ukida Dejtonski sporazum. To je ta Dodikova matrica, a sljedeći element koji koristi u napadu na Njemačku je vezano za to da je Njemačka spriječila davanje sredstava za kasarnu u Doboju. To su bili Dodikovi stavovi i „argumenti“ da se uskrati agreman njemačkom ambasadoru“, analizira Topić koja je i sama bila napadnuta od Dodikovog režima i zbog činjenice da radi za Friedrich Ebert Stiftung.

Topićevu je Dodikov režim prije godinu označio kao „kvislinga i špijuna BND-a“, uz konstataciju „zna se šta se radilo s kvislinzima za vrijeme Drugog svjetskog rata“. Niko od zvaničnih institucija RS-a se nikada nije oglasio da pruži bilo kakvu podršku Topićevoj iako su joj te optužbe stavile metu na čelo. No, to Topićevu nije obeshrabrilo i ona se nastavila baviti svojim poslom, a on je između ostalog da kao politička analitičarka otvoreno govori o promašenim politikama koje već godinama vladaju u RS. Ona to radi i u najnovijem slučaju.

UZDA SE U RUSIJU

“U politici Njemačke i kada je obustavljala projekte uvijek se govorilo da se ne žele kažnjavati građani i entitet, nego pojedinci koji se ponašaju na konfliktan način. Međutim, zaustavljavanje projekata znači da će građani u konačnici biti kolateralna šteta. Posljedice zbog ove situacije s njemačkim ambasadorom će osjetiti svi građani BiH, bez obzira što je pristup i objašnjenje zvanične njemačke politike takav.“

Dodik se uzda u podršku Rusije iako je većina projekata koji su u RS stigli uglavnom propao. Tu retoriku koristi i u najnovijem sukobu s Njemačkom govoreći da će RS pomoći Rusija i Kina, ako neće EU.

“U pogledu finansijske podrške iz Rusije u RS ništa nije došlo. Imali smo neke projekte, odnosno privatizaciju određenog broja firmi od kojih je većina završena neslavno, pa su ostala samo dugovanja budžetima na ime poreza i doprinosa. U tom njegovom diskursu postoji prenaglašeni proruski sentiment koji se stalno potencira, slavenska bratska ljubav koja u ekonomskim odnosima nema tu vrstu ekvivalenta. To ne postoji, ali postoji narativ o prijateljstvu s Rusijom i naglašavanju prijateljskim odnosa s Putinom bez obzira što to nije ni deseti dio podrške koji BiH i entitet RS dobijaju iz EU. Postoji raskorak između narativa i stvarnog života, a taj narativ legitimira zvanična politika kroz medije i akademsku zajednicu“, konstatuje Topićeva.

Iz Ambasade Njemačke u BiH nismo mogli dobiti konkretan odgovor na pitanje s kojim projektima se RS može pozdraviti i u budućnosti ako se nastavi ovakvo Dodikovo ponašanje.

(D. Omeragić)

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.