Ponedjeljak, 19 svibnja

O aktualnom političkom trenutku i diplomatskim skandalima u režiji člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, te reakcijama iz Hrvatske za „Slobodnu Bosnu“ govorio je politolog Davor Gjenero.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odbio je na sjednici Predsjedništva prihvatiti agreman novom veleposlaniku Njemačke u BiH. Je li zabilježen sličan slučaj u regionu kroz povijest i kakve bi posljedice takva odluka eventualno mogla implicirati po bh. entitet Republika Srpska?

-Dodik čini upravo ono što od njega očekuje njegov gospodar, ruski diktator Vladimir Putin. On sustavno pravi kaos u BiH, a strategija stvaranja kaosa na rubu Europske unije poznati je Putinov alat u pokušaju destabilizacije Unije. Daleko ozbiljniji problem od igre s odbijanjem suglasnosti za imenovanje njemačkog ambasadora, ona je u koju se Dodik upušta blokiranjem razvojnih projekata u Federaciji, financiranih, prije svega iz EU. To je stvarno opasan kaos.

Naravno, na mjestu je pitanje zašto baš zaoštravanje s Njemačkom, koja je tradicionalno zagovarala interese BiH, koja je s Britanijom pokrenula vjerojatno najvažniju inicijativu potpore BiH u priključivanju Uniji, i koja je pokrenula Berlinski proces, dakle pokušala zaustaviti marginalizaciju balkanskih „nečlanica” Unije unutar europske politike. Posebno je zanimljiva činjenica da je Dodikovo „granatiranje” njemačke politike u BiH posve neselektivno, pa da su pod njegovim udarom i akteri koji pripadaju konzervativnom političkom spektru u Njemačkoj (Christian Schmidt iz CSU), politika sadašnjeg kancelara Olafa Scholza, socijaldemokrata, ona ministrice vanjskih poslova Annelene Baerbock iz stranke zelenih, kao i politički neutralni državni službenici. To ponašanje dio je konteksta ruskog odnosa prema Njemačkoj, koja je do agresije na Ukrajinu bila najvažniji saveznik, a sada je definirana kao ključni neprijatelj unutar EU. Isto tako, zanimljivo je da je Aleksandru Vučiću Njemačka unutar EU naročito važna, a da mu Dodikovo ponašanje dramatično smanjuje manevarski prostor.

Znamo da je Dodik neobrazovan čovjek, vješt u sitnim „marifetlucima”, ali nedorastao ozbiljnoj političkoj sceni. Budući da znamo da je ruska ambasada u BiH sve agresivnija u odnosu na političku elitu iz Federacije, prije svega bošnjačku, a da ruska diplomacija smatra da bi uspostavljanjem protueuropske atmosfere u BiH mogla ostvariti relevantan „regionalni uspjeh”, ono što radi Dodik, svakako nije bez utjecaja onog uniformiranog klauna iz cirkuske trupe zlog patuljka iz Kremlja.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.