Subota, 24 svibnja

Odbijanje da se dodijeli agreman novom njemačkom ambasadoru Thomasu Fitschenu nije stav Bosne i Hercegovine, već lični stav jednog člana Predsjedništva BiH, kazao je u izjavi za Fenu predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Naime, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ponovo je odbio na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH dati agreman njemačkom ambasadoru Thomasu Fitschenu u BiH. Ovo je drugo Dodikovo odbijanje da da agreman njemačkom ambasadoru nakon što je to već učinio 24. augusta.

Džaferović je izrazio je uvjerenje da to nije stav entiteta iz kojeg Dodik dolazi, ali “vidjet ćemo da li će, prvo, Dodik pokrenuti proceduru vitalnog entitetskog interesa, i na koncu da li će dobiti podršku u entitetskoj skupštini”.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Džaferović su glasali za dodjeljivanje agremana, a Džaferović navodi da je Njemačka jedan od najvećih prijatelja Bosne i Hercegovine.

– Dodikova odluka je nerazumna i štetna za sve, a najviše za entitet iz kojeg dolazi. Ovo je još jedan signal Evropskoj uniji da Dodik ne želi dijalog, već uporno izaziva tenzije i želi svima diktirati, pa čak i jednoj Njemačkoj – kaže on.

Svako na svijetu, pa i najveće sile ima poštovanje prema Njemačkoj, jedino Dodik ima takvu “mentalnu sposobnost” da vrijeđa Njemačku, dodaje Džaferović, pozivajući “njegov narod” da se zapita kuda ih vodi.

– Danas je ponovo pokušavao na dnevni red staviti neke tačke, kako bi tobože dokazao da Predsjedništvo ne dopušta entitetu RS da se ekonomski razvija. Vrlo lako je dokazati da to nije istina – pojašnjava Džaferović.

U ovom mandatu, kada je Dodik glasao protiv svih odluka, pa i protiv razvojnih projekata u entitetu RS, Komšić i Džaferović su glasali za njih. Kada je glasao protiv milionskih iznosa za izgradnju vodovoda ili opremanje bolnica u bh. entitetu Republika Srpska, druga dva člana Predsjedništva su glasali za te odluke.

– Što se tiče Otvorenog Balkana, on tvrdi da treba ukloniti ekonomske barijere. Pozivam ga da prvo ukloni ekonomske barijere između dva entiteta u BiH, što je obaveza i po Ustavu. Ako želi ekonomski razvoj RS-a, neka to prvo učini, a radit ćemo i na regionalnom tržištu kroz Berlinski proces – dodaje Džaferović.

Smatra da su svi razumni ljudi mogli vidjeti po današnjoj sjednici koliko Dodik želi razvoj jer su njegove pogrešne odluke dovele do obustave fondova Evropske unije za autoput u entitetu RS, a sada želi da njemačke firme odu iz tog entiteta i da radnici ostanu bez posla.

Na upit kako komentira uvrede koje je Dodik iznio na njegov račun, Džaferović kaže da se Dodik nije snašao u Predsjedništvu BiH.

– On dovodi u pitanje moju sposobnost. Koliko je ko sposoban vidjeli smo u protekle četiri godine. Neka urami ANP koji smo usvojili i okači ga na zid gdje bude u idućem periodu. On je došao u Predsjedništvo arogantno, uvjeren da će nametnuti svoju volju. Uvjeren da će srušiti institucije. Odlazi u posve drugom raspoloženju, nemoćan, politički poražen i frustriran – kaže Džaferović.

Ponovio je da je Predsjedništvo BiH organ koji treba da funkcionira na bazi dogovora i kompromisa, ali Dodik nije takva osoba i nema potrebnu uravnoteženost.

– On funkcionira po principu – ili će biti po njegovom, ili neće biti nikako. Dobro je što odlazi iz Predsjedništva. Njegovim odlaskom će i RS dobiti šansu da se što više razvojnih projekata realizira, na razuman način, uz poštovanje Ustava i zakona – zaključio je Džaferović.

Fena

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.