Ponedjeljak, 19 svibnja

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da će insistirati na stvaranju “identifikacione nacionalne karte” za građane RS-a i Srbije. On je u zoru izborne kampanje kazao kako će takva “identifikaciona nacionalna karta” pojačati “našu sabornost”.

“Pokrenuću inicijativu da Republika Srpska i Srbija kreiraju identifikacionu nacionalnu kartu za sve naše ljude koji se identifikuju s Republikom Srpskom na bilo koji način. To će učiniti da se oni smatraju domaćim i da imaju sva moguća prava na školovanje, zdravstvo, prevoz, otvaranje firmi, objekata”, kazao je Dodik.

Član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević kaže za Oslobođenje da je Dodik očigledno zaboravio da su RS i Srbija prije gotovo dvije decenije potpisale Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama.

Tim sporazumom je, dodaje ona, predviđeno sve ono što Dodik sada obećava.

Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama Srbije i Republike Srpske potpisan je 2006. godine.

“Sva ta prava koja Dodik sada pominje su definisana tim sporazumom. Učenici se ravnopravno školuju i u RS-u i u Srbiji. Studenti iz RS-a imaju ista prava u Srbiji kao i studenti u Srbiji. I obrnuto. Dakle, Dodik ne nudi ništa novo, odnosno ništa što već ne postoji na papiru”, kazala je Pandurević.

Ona dodaje da bi Dodiku bilo daleko bolje da umjesto identifikacione nacionalne napravi socijalnu kartu stanovništva koja će pokazati ono što znaju svi – da su dvije trećine stanovništva siromašne.

“Ide zima. Dodik je obećao da gas neće poskupjeti, a poskupio je sto posto. Kako će se ljudi grijati? Neka Dodik to rješava. Bolje bi mu bilo da u svakoj opštini sagradi jednu prostoriju u kojoj će se penzioneri moći grijati, jer će se u stanovima i kućama posmrzavati”, istakla je Pandurević.

Podsjećamo, 2006. godine potpis na Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama stavili su predsjednici Srbije i RS-a Boris Tadić i Dragan Čavić, te predsjednici vlada Vojislav Koštunica i Milorad Dodik.

Privredni odnos RS-a i Srbije obilježen je velikim poslom prodaje Telekoma Srpske.

“U pitanju je promocija dobrih odnosa bez ikakve podloge i sadržaja, pogotovo kada govorimo o ekonomiji. Istina, išle su neke delegacije ko biva u Beograd i iz Beograda dolazile ovamo. Međutim, mi smo svakako upućeni na Srbiju, tako da je rezultat tih posjeta bio čisto estradni”, smatra ekonomista Damir Miljević.

Kaže i da se zajednički privredni i investicioni projekti izmađu RS-a i Srbije nisu realizovali, ali su se realizovale toliko puta plasirane velike priče iza kojih ne stoje nikakvi rezultati.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.