Subota, 24 svibnja

Žustra rasprava vodila se o promijeni imena ulice koja nosi naziv po Josipu Brozu Titu, a koju je predložila Hrvatska republikanska stranka (HRS).

“Budući da najduža ulica u našem gradu nosi ime po čovjeku koji je bio lider u totalitarnom i nedemokratskom komunističkom režimu, smatramo da ista vrijeđa osjećaje građana i turista koji posjećuju Mostar. Prema historiografskim saznanjima, komunizam je odgovoran za smrt preko 80 miliona ljudi, a jugoslavenski je kriv za smrt oko milion ljudi. Predlažemo da se ta ulica nazove po posljednjem bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću te da na ovaj način dodatno harmoniziramo odnose naroda u BiH”, pojasnio je prijedlog HRS-a vijećnik te stranke Silvio Bubalo.

Adil Šuta (SDA) je ustvrdio kako je ova tačka “predizborni akt”, a u svom izlaganju je naveo kako osuđuje sve zločine koje su počinili svi totalitarni režimi.

“Ovo su predizborne i populističke tačke. Trebamo formirati sveobuhvatnu komisiju koja će se baviti imenima svih ulica u Mostaru. Osuđujem sve loše stvari koje su radili neki sistemi, dajte da završimo ovu priču, a ne da se natječemo tko je veći titoist ili antititoist”, kazao je Šuta.

Slaven Bevanda (HRS) je izjavio kako je Tito zločinac i da nije osuđen iz razloga jer je bio diktator u “njegovom sistemu”.

“Tito je odgovoran za progone ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. Rješavao se svakoga tko drugačije misli pa je u poraću slao i druge komuniste na Goli otok. Njegove službe su organizirale politička ubojstva diljem Europe i svijeta. Taj čovjek ne zaslužuje ulicu u Mostaru”, ustvrdio je Bevanda.

Haris Nazdraić (SDA) kazao je kako “povijesna predavanja” nisu potrebna u Vijećnici, već da se za mišljenje treba pitati stanovnika te ulice koji, po njegovim riječima, ne žele promjenu naziva te ulice.

Arman Zalihić (SDP BiH) je naveo par primjera zašto on i njegova stranka smatraju da Tito zaslužuje ulicu koja će nositi njegovo ime.

“Tito ima dva ključna razloga zašto treba imati ulicu u Mostaru, prvi je da je Tito uveo narode ovoga područja na pobjedničku stranu u Drugom svjetskom ratu. Drugi razlog je da je Mostar za Tita doživio najveći rast i uspjeh. Tito je udario i temelje ove države”, kazao je Zalihić.

Kažimir Miličević (HDZ BiH) je rekao kako je svaki totalitarni sistem zločinački i da se ne trebaju tražiti iznimke.

“Ključno pitanje je želimo li ili ne napraviti otklon od totalitarnog sustava kao što je komunizam. Očito je da neke kolege ovdje ne žele to.”

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić, koji nije prisustvovao većem dijelu dosadašnje sjednice, je upitao vijećnike je li ih sramota i kakvu poruku šalju građanima.

“Uhvatili ste se teme i uporno se svađate. Ja ću napustiti sjednicu, razmislite o svemu što radite. Kampanja još nije počelo i zamolio bih vas da se smirite. Vi kao vijećnici ste odgovorni da napravite bolje okruženje ljudima koji ovdje žive”, izjavio je gradonačelnik.

Prilikom glasovanja odluka o promjeni imena nije dobila potrebnu većinu. Za promjenu je bilo 15 vijećnika, isto toliko protiv, dok su dva vijećnika bila suzdržana.

Tagovi:

mario kordić

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.