Ponedjeljak, 19 svibnja

Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine poručilo je u subotu kako ohrabruje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da, unatoč političkim pritiscima sa različitih strana, svoje odluke usmjeri na sprječavanje zloupotreba i blokada prilikom provedbe izbornog procesa, ali i izbornih rezultata.
Kako su naveli iz HNV-a, visoki predstavnik u BiH započeo je konzultacije s političkim strankama o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se trebao regulirati izbor delegata za Dom naroda Federacije BiH iz kantonalnih skupština.

“Prema izvještajima iz nekih medija, razgovara se i o opciji uvođenja praga pri tim izborima čime bi se delegitimirali Hrvati cijele srednje Bosne i to pod izgovorom da im se želi osigurati legitimno predstavljanje. Hrvati od Tuzle, Gradačca, Usore i Žepča do Jajca, Bugojna, Gornjeg Vakufa, Fojnice i Kreševa, ne bi bili adekvatno zastupljeni u najvišem zakonodavnom tijelu Federacije. Također, potpuno bi bili isključeni Hrvati Bihaćke krajine”, zaključili su u Hrvatskom narodnom vijeću.

Sve zajedno je u suprotnosti s ustavnom odredbom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda na cijelom teritoriju BiH, kao i preduvjet za stvaranje etničkih izbornih jedinica što bi praktično značilo da glasovi građana na izborima ne bi imali jednaku vrijednost, a što bi naročito pogodilo Hrvate u Federaciji BiH, dodali su još u HNV-u.

“Mi, članovi UO Hrvatskog narodnog vijeća BiH, ohrabrujemo visokog predstavnika u BiH da, unatoč političkim pritiscima sa različitih strana, svoje odluke usmjeri na sprječavanje zloupotreba i blokada prilikom provedbe izbornog procesa, ali i izbornih rezultata. HNV je s drugim nevladinim organizacijama okupljenima u Vijeću za implementaciju Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO, utvrdilo prijedlog izmjena Izbornog zakona koji osigurava ravnopravno građansko i nacionalno predstavljanje građana, naroda i ostalih u zakonodavnim tijelima Federacije BiH. To je model koji ne isključuje građanskim legitimitetom nacionalni legitimitet nego osigurava njihovu ravnopravnu primjenu”, kazali su danas u HNV-u.

Na kraju Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine iskazalo je očekivanje da će biti u prilici izložiti ovaj model u skorom razgovoru s visokim predstavnikom i da će sve buduće odluke sadržavati sve europske principe i standarde kako bi svi građani i narodi bili ravnopravni na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Tagovi:

christian schmidt

hrvatsko narodno vijeće

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.