Ponedjeljak, 19 svibnja

“Prosječna plata nije mjerilo jer tu je strpano i oni 5.000 i 7.000 i onih 600 i 700 maraka, tako da to nije nikakvo mjerilo. Treba za svaku struku, svaku kategoriju odvojiti pa tu izračunavati prosječne plate. Ali kakva god da je ta plata, sem ovih najvećih plata, ne može se preživjeti. Politička elita je davno naučila da se ovdje niko ne buni. Ne mogu ja braniti standard građana ako oni sami o tome ne vode računa u smislu da ne pitaju ni gdje su pare, da se ne bune, da ćute”, navela je Cenić.

Kaže da je u postratnom periodu ovo ubjedljiva najveća inflacija u BiH.

“Neke pametne zemlje su radile na vrijeme da koliko toliko očuvaju kupovnu moć stanovništva, a imamo još i to da dosta cijena neopravdano raste. I ima taj psihološki momenat gdje naprimjer veletrgovci unaprijed znajući da inflacija raste onda drastično povećavaju cijene, pa čak dižu cijene i onim artiklima koji stoje na policama, nit su se pomjerili nit išta ali sve je razlog Ukrajina. A onda vrate malo cijene i to se oglasi kao sniženje, ljudi idu kao da je džaba. Ljudi se ne interesuju, mi nemamo zaštitu potrošača. Ovo što su vlade formirale, ko fol ograničile maržu, smijala sam se grohotom zato što nemaju taj kontrolni mehanizam i zato što je trgovcu ili bilo kome isplatnije da plati tu neku kaznicu ili počasti inspektora zato što mu je profit mnogo veći. Građani se nikad, ali nikad ne interesuju gdje idu njihove pare, kako se troše pare, gdje nestaju pare”, ističe ona.

Cenić navodi da je ne brine stabilnost bankarskog sektora već da je iritira užasno povećanje cijene za bankarske usluge.

“Što se tiče kredita, dok god bude rastao Euribor dotle će rasti i ti krediti i kamate. Da ste uzeli kredit u dolarima bilo bi kao sa švajcarcima. Predlagala sam da se uradi nešto slično kao što se uradilo u koroni. Dajte reprogramirajte ljudima. Bankarski sektor je i više nego likvidan, stabilan. Druga je stvar što bezobrazno dižu cijene bankarskih usluga. Mislim da bi i tu trebalo reagovati”, kazala je.

Naglašava da je BiH zemlja koja najbrže gubi svoje stanovništvo.

“Kad slušate politiku nama je divno, krasno. Pogledate stvarnost, ona ništa ne valja. Od mene će imati glas onaj ko počne govoriti istinu”, dodala je Cenić za FTV.

O radu parlamenta, Vijeća ministara kaže da je ocjena minus beskonačno.

“I 5 u indeksu znači da ste izašli na ispit, da vas je profesor propitao. Ovi ne dozvoljavaju ni da budu propitani jer ste izdajnik, jer je odmah odstrel. Izbore kupe, izbore satru ono stanovništva što ima. Ako se građani ne interesuju za svoju sudbinu ni svoj standard ne postoji taj koji će ne znam šta uraditi ako se sami građani ne potrude. Nikad politika ništa ne čini zato što vas voli nego zato što je prinuđena da to uradi pa ako vršite pritisak možda će nešto i uraditi. kod nas se očigledno ništa neće riješiti dok se sve ne otrese od dno. U protivnom nama je sudbina izvjesna”, zaključila je Svetlana Cenić.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.