Ponedjeljak, 19 svibnja

Slogani s kojim će političke partije iz bh. entiteta RS od 2. septembra, kada zvanično počinje predizborna kampanja, pokušati da privuku simpatije građana već su poznati, a kod većine njih, kao i prethodnih godina, ističe se riječ Srpska.

“Na pos’o odmah”, “Republika Srpska mora da se brani”, “Jer volimo Srpsku”, “Srpska iznad svega”, “Srpska su ljudi”, “Živjećeš bolje”, “Za bolju Srpsku”, “Treći put DNS”.

Iako se na osnovu slogana teško može razaznati kojoj političkoj stranci pripada koji slogani, u političkim partijama misle potpuno drugačije, piše Srpskainfo.

Obrazloženja

Tako SNSD na izbore izlazi sa sloganom “Jer volimo Srpsku”, a lider te stranke Milorad Dodik je poručio da će “biti patriota, zalagati se za očuvanje ekonomskog sistema i stabilnosti u Srpskoj”.

“U ovoj trci koju trčimo jedino je važna RS. Ne smijemo da bježimo od toga da kažemo gdje god odemo da volimo RS”, rekao je Dodik prilikom predstavljanja slogana.

Slogan najveće opozicione stranke – SDS glasi “Živjećeš bolje”, a lider te partije, Mirko Šarović, poručuje da je direktno usmjeren biraču.

“Oni koji nam se pridruže živjeće bolje. U RS se danas živi loše. Svaki čovjek, svaka porodica u RS želi da živi bolje. Sa SDS naš narod može da živi bolje. U RS se može živjeti bolje”, rekao je Šarović.

“RS mora da se brani”, slogan je PDP za predstojeće izbore. Iz ove stranke su poručili da je “Banja Luka odbranjena”, a da su sada svi spremni da brane cijelu RS od SNSD, kriminala, korupcije i svega onoga što sadašnja vlast nosi sa sobom.

“I zato RS mora da se brani”, poručeno je sa skupa PDP tokom predstavljanja izbornog slogana.

Poruke

Ujedinjena Srpska na izbore izlazi sa sloganom “Srpska su ljudi”.

“Smatramo da bez ljudi ništa ne vrijedi i radićemo da u RS bude više ljudi kako bi ona opstala. Potpis naše kampanje je ‘Jedino Srpska’, jer smatramo da je svaka druga politika, politička partija koja nije srpska, i svaka druga opcija koja nije srpska – pogubna za RS”, rekao je lider US, Nenad Stevandić.

Jedan od rijetkih slogana iz kojeg nije teško pogoditi kojoj stranci pripada je “Treći put – DNS”.

Lider te stranke, Nenad Nešić, poručio je da su spremni da budu ključ promjena u RS, kojoj je potreban treći put na kojem se narod neće dijeliti na “lopove” i “izdajnike” već će se sabirati i ujediniti u ljubavi prema RS.

“Treći put DNS je put bez mržnje, besmislenih svađa, podjela i nudi RS okrenutu razvoju, napretku i ljudima”, istakao je Nešić.

Slogan SPS glasi “Srpska iznad svega”, a iz ove stranke su poručili da on “iznad svega objedinjuje politike i programske ciljeve” ove stranke, koji su okrenuti mladima, radnicima, borcima, penzionerima i demografskoj i privrednoj obnovi RS.

“Naše politike i naš program podrazumijevaju da ništa nije važnije od interesa RS i zato smo izabrali slogan koji jasno govori za šta se borimo”, naveli su u ovoj stranci.

Sličnim su se rukovodili i u Socijalističkoj partiji, koja na izbore izlazi sa sloganom “Za bolju Srpsku”.

Za pobjedu bitno nešto drugo

Šef Centra za edukaciju SNS i stručnjak za politički marketing iz Beograda, Milan Stevanović Piksel, ističe da slogani nisu toliko bitni za vođenje kampanje.

“Dobar slogan je onaj koji se ponovi hiljadama puta i onda ispadne dobar. Slogani koji će se vidjeti u RS u predizbornoj kampanji su standardni slogani. Ne vidim tu neku veliku razliku”, kaže Stevanović za Srpskainfo.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.