Ponedjeljak, 19 svibnja

Nikad više preletača, a ni novih stranaka, po tome će ostati upamćen sadašnji saziv Narodne Skupštine RS.

Više od 20 poslanika promijenilo je dres. Neki od njih i više puta. Pojedini su u mandat ušli sa jednom strankom a završiće sa novoformiranom, piše Alternativna televizija Banja Luka.

Najviše u ovom sazivu “šarali” su Andrea Dorić i Milan Tubin.

Dorić je mandat osvojila kao kadar SP-a pa je prešla u SPS, a onda se ponovo vratila Đokićevim socijalistima.

Kod njega se skrasio i Tubin iako je u skupštinu ušao kao SDS-ovac a prije Đokića kratko se zadržao i u stranci Gorana Selaka. Da je većini preletača najbolje u SP-u, primjer je i Davor Šešić.

I on je napustio SDS-ov klub iako je u parlament ušao kao kandidat te stranke.

Sa PDP-om se pozdravio i Dragan Galić pa je mandat priveo kraju u NPS-u.

Da li će im se to obiti o glavu najbolje će pokazati građani jer je većina njih ponovo na izbornoj listi.

“Svi oni, ili velika većina njih, će izaći na izbore. Građani u njihovim gradovima će odlučiti da li je to bio dobar potez ili nije”, kaže potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Denis Šulić.

Nikle su ovom sazivu i nove partije. Tako su Goran Selak, Maksim Skoko i Savo Vulić mandat dobili kao SP ali će ga završiti u potpuno novoj stranci – SPS.

Novu stranku formirao je i Darko Banjac a raspadom DNS-a parlament je dobio i poslanike DEMOS-a.

Takođe, nekadašnji DNS-ovac Milan Radović mandat će završiti u SDS-u.

Većina njih će ponovo u izbornu trku ali po svemu sudeći građanima, nisu miljenici

“Ma papani bolan, šta će drugo, gdje će imati povjerenja u onog ko prodaje svaki dan nešto, maglu”, “Mislim da to samo kod nas ima, genralno, kad malo pratim najviše mijenjanje stranaka kod nas”, “Ista politika je svagdje”, govore nam građani.

Da se stranke mijenjaju poslanicima dozvoljava izborni zakon.

Po tom pitanju sve je legalno ali građani se pitaju da li je i moralno osvojiti glasove promovišući jednu politiku pa preći na potpuno drugi kurs.

Tagovi:

nsrs

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.