Subota, 12 srpnja

Nakon scena u Goraždu i riječi visokog predstavnika Christiana Schmidta, oglasio se član Predsjedništva Demokratske fronte, tuzlanski profesor Zlatan Begić.

-Pokušaj da se tzv. “konstitutivnost naroda” kao politički pojam pretoči u pravnu kategoriju sa konkretnim pravnim sadržajem i pravnim posljedicama u pogledu raspada Jugoslavije izvorno je bila ideja Slobodana Miloševića (ponajprije SANU-a) – sa namjerom da kroz Badinterovu komisiju ovaj pojam – koji se do tada upotrebljavao isključivo u neformalnom govoru i političkom smislu – dobije karakter i snagu formalne pravne kategorije koja proizvodi konkretne pravne posljedice, a sa ciljem kreiranja pravnog osnova za cijepanje Hrvatske i BiH i stvaranje Velike Srbije. Badinterova komisija (sastavljena od vrhunskih pravnih stručnjaka) je, međutim, odbila mogućnost da se jedan takav pojam, mimo ustavnih akata na snazi, tretira kao pravna kategorija, odnosno kao pravni osnov za prekrajanje republičkih granica. Vrlo brzo je, međutim, službeni Zagreb prihvatio Miloševićev koncept konstitutivnosti – ali samo s obzirom na BiH, sa ciljem realizacije vlastitih teritorijalnih pretenzija prema BiH (što je posle presuđeno kao UZP), poručio je Begić te dodao:

-A onda je bjelosvjetsko smeće koncept konstitutivnosti sa svim njegovim aktuelnim diskriminatorskim sadržajem i domašajem, sa svim onim što on danas predstavlja te pod svim mogućim oblicima prinude, inkorporiralo u ustavni sistem BiH kroz Vašingtonski i Dejtonski mirovni sporazum – po prvi put kao ustavno-pravnu kategoriju sa konkretnim i ustavom propisanim (diskriminirajućim!) sadržajem, provodeći tako ideju čiji je otac – zvanično i personalno – Slobodan Milošević.

Dakle, mit o konstitutivnosti u bivšoj Jugoslaviji trebao je prvenstveno da posluži za uspostavljanje Velike Srbije pri čemu je ova kategorija trebala da dobije karakter pravne kategorije (kao pravni osnov) kroz mišljenja Badinterove komisije – što se nije desilo.

Evropski sud je o principu konstitutivnosti kazao svoje (kazala je to i Badinterova komisija svojevremeno), međutim, nosioci velikodržavnih politika iz susjedstva i iz BiH, te predstavnici međunarodne zajednice u BiH očigledno ne odustaju od Miloševićevog koncepta.

Čini se da Slobo nikad nije bio življi. Tuđman je – kada je o BiH riječ bio samo njegov vrlo dobar učenik kao što su, čini se, i aktuelni predstavnici međunarodne zajednice u BiH u smislu ideja koje slijede svojim potezima i stavovima.

 

I da, na sastanku koji je održan neposredno prije nametanja izmjena Izbornog zakona koje su se odnosile na integritet izbornog procesa, između ostalog, g-din Schmidt – prema dostupnim informacijama izjavio je da tek uči Ustav BiH.

-Danas vidimo da mu to vrlo teško ide. Ipak, za složenost aktuelnog gradiva iz Ustavnog prava Bosne i Hercegovine nisu krivi oni koji su poklani (ili koji su to trebali biti), niti oni koji pokušavaju da osiguraju minimum funkcionisanja sistema u BiH djelujući unutar ustavnog okvira čiji idejni tvorac je balkanski kasapin, a koji neki nazivaju i luđačkom košuljom. Zato, što se mene tiče, g-din Schmidt može da se dere u svojoj kući i na svoje ukućane (ako mu to tamo dozvole!). I može da bude ljut na svo ono smeće koje je osmislilo i svezalo luđačku košulju ovoj zemlji i njenim ljudima. A koju bi on, kako se čini, još malo da pritegne…

P.S. Kada gospodin visoki predstavnik dođe do dijela o ljudskim slobodama i pravima, obavezno da pročita i obradi presude Evropskog suda za ljudska prava. Ako nas uopšte smatra ljudima…, poručio je Begić.

Podsjetimo, Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, tokom posjete u Goraždu burno je reagovao na pitanje novinarke da li je spreman nametnuti izmjene Izbornog zakona u BiH s obzirom na to da političkog dogovora nema te da odgovori na kritike na njegove izjave u vezi sa nezastupljenošću Hrvata i potrebe da se to promijeni.

Visoki predstavnik u BiH burno je reagovao prilikom odgovora istakavši da su za trenutnu situaciju u državi krivi političari koji rukovode.

Nakon toga je Schmidt odgovarao ljutito i bio je u izdanju u kakvom ga dosad nismo imali prilike vidjeti.

 

“Prije svega, da budem vrlo jasan, nikada ni sa kim ni u Sarajevu niti negdje drugdje nisam govorio da ću promijeniti Izborni zakon, jer nakon 15 godina političari u ovoj zemlji nisu mogli promijeniti zakon. Molim vas, pitajte njih šta rade! Dosta mi je ove situacije u Bosni i Hercegovini gdje svako okrivljuje svakoga! Prijatelji, ovo nije način da se ide u Evropu! Morate sjesti. Zašto nisu postigli dogovor u Butmiru? Zašto nisu dogovorili Aprilski paket? Zašto nisu usvojili nikakvo rješenje?”, rekao je Schmidt doslovno vrišteći.

Naglasio je da mu je dosta situacije u kojoj “svi tvrde da onaj drugi to mora učiniti”.

“Zaboravite to, radite i sjednite zajedno! Ovi ljudi ovdje zaslužuju da političari koje su izabrali rade, a ne samo da se žale! To je ključni problem! A, kada kažem za Federaciju BiH, koja nije funkcionalna četiri godine, nema Vlade četiri godine, da želim da deblokiram, vjerovatno neki neće biti zadovoljni, uključujući i predsjednika Federacije BiH. Poslao mi je pismo u kojem tvrdi da ne može raditi van okvira Dejtonskog sporazuma. Možda imate razumijevanja za to. Ja sam strpljiv čovjek, ali ove uvrede su toliko lude, da se pitam šta se dešava, šta radim, samo deblokiram ovu državu”, naglasio je iznervirano Schmidt.

Poručio je da nije tačno da ne prihvata Ostale.

“To je jedno od ključnih pitanja za mene. Ovo nije put kojim moramo ići. Ne mogu to promijeniti, jer nisam u mogućnosti promijeniti Dejtonski sporazum. Znači, ovo je za SDA, HDZ, SNSD – oni moraju sjesti i naći način! Neću prihvatiti da se u ovoj zemlji svi samo međusobno okrivljuju. Ne, sjednite i budite konstruktivni. I ja ću demantovati bilo koga i ovo ću shvatiti kao ličnu uvredu, ako neko tvrdi da ne podržavam teritorijalni integritet i da se ne zalažem za narod, poručio je Schmidt.

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.