Subota, 24 svibnja

Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK ‘Preporod’, prigodnim govorom obratio se na akademiji posvećenoj 97. godišnjici rođenja rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika nezavisne Bosne i Hercegovine, održane u sarajevskoj Vijećnici.

U svom osvrtu dotakao se životnog puta rahmetli predsjednika Izetbegovića, piše Hayat.ba

“Sjećanje povezuje mrtve i žive, one što su bili i one što jesu. BZK ‘Preporod’ kao najstarija kulturna organizacija Bošnjaka koja djeluje od 1903. godine imala je namjeru organizovati akademiju povodom 95. godišnjice rođenja Alije Izetbegovića još 2020. godine, u čemu nas je spriječila pandemija. Alija Izetbegović je bio jedan od nas. Porijeklom iz porodice koju je prognaničko-muhadžirski put doveo u BiH, Izetbegovićev život bio je stalna borba da se opstane ovdje”, priča Kodrić.

Opisuje da “taj jedan ljudski vijek kao da nije bio život samo jednog čovjeka, već kao da se u njemu naselila čitava historijska sudbina Bošnjaka”.

“Još od rane mladosti bio je čovjek vlastite misli koja se vodila plemenitim idealima, od kojih temeljni ideal ljudske slobode, ali i otvorenog društva i slobodnog pojedinca koji ga čini. Odmah poslije Drugog svjetskog rata suđen je i kažnjen hladnim tamničkim zidom na način koji je bio brutalan. No, ta kazna je u njemu samo još više ojačala ideale. Uprkos tim zatvorskim stegama, začinje se ono što će postati naša velika historija i zajednički državnički iskorak koji je uslijedio. Drugo Izetbegovićevo sužanjstvo bit će presudno za ostvarenje ideala slobodarsko mišljenja. Po izlasku iz tamnovanja započinje društveno-političko djelovanje Alije Izetbegovića sa njegovim saradnicima kojim kreću u put koji je bošnjački narod čekao desetljećima. Nakon historije obespravljenosti, Bošnjaci su dobili autentični politički subjekt i ostvarili se kao samosvjesni narod”, objasnio je Kodrić.

Napominje da je “SDA je bila izraz svebošnjačke političke svijesti i volje”.

“To je bio snažan poticaj da Bošnjaci postanu politički narod, jer nema naroda bez vlastite politike. Sa SDA kao prvom demokratskom političkom strankom u Socijalističkoj republici BiH obnavlja se parlamentarna demokratija, a Bošnjaci dobijaju zastupnika svojih interesa. Ideal slobode za predsjednika Izetbegovića odnosila se na sve članove bh. društva, pa i sve građane Jugoslavije”, navodi Kodrić.

Podsjetio je na riječi Alije Izetbegovića: “Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem”,

“To je svima nama poznata izjava predsjednika Izetbegovića kao nauk za bošnjački narod. I u vremenima najtežih iskušenja shvatao je kompleksnost BiH iz više uglova. To potvrđuje njegova izjava o unutrašnjem biću BiH: ‘Bosna nije samo parče zemlje na brdovitom Balkanu. Za mnoge od nas Bosna je ideja, san o zemlji na razmeđu svjetova, na velikoj granici između Istoka i Zapada. To je zemlja više vjera i nacija, pa stoga i zemlja tolerancije, gdje svako može da misli i vjeruje kako želi, gdje ne smije biti nasilja nad čovjekom i gdje neće biti nepravde. To je bio naš san o Bosni i samo takva Bosna može da postoji i opstane'”, rekao je Kodrić.

Zaključio je da “upravo takvog predsjednika danas se sjećamo u ovoj zemlji u kojoj težimo jednakom društvu bez ikakvih razlika”.

Tagovi:

alija izetbegović

sanjin kodrić

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.