Srijeda, 14 svibnja

Na početku je kazao da već izvjesno vrijeme ne učestvuje u radu stranačkih organa zbog obaveza u Općini.

“Još mnogi nemaju osjećaj da smo mi stranka koja je u vlasti. Još smo skloni kao opoziciona stranka djelovati i pisati neka saopštenja i kritikovati. Teme koje dominiraju su za državu, nedostaje podrške premijeru i Vladi Kantona, nedostaje podrške i meni”, rekao je Mandić.

Kazao je i da nema ambiciju da napušta načelničku poziciju, a da mu kompezacione liste uopšte nisu jasne.

“To su očito neke rezervne opcije ukoliko neki kandidati ne prođu. Nisam za to da neko ko dobije mandat može da nosi taj mandat za sobom, da se ja pitam zalagao bi se da taj mandat se da stranci”, istaknuo je, dodajući da nema nikakvog povlačenja i problema u Našoj stranci.

Mnogi misle da će Trojka da pukne upravo u općini Centar. Pitamo ga, je li to tako.

“Što se mene tiče, ja sigurno neću biti uzrok rušenja i sve ću učiniti da se to ne desi”, rekao je.

O navodnoj smjeni koju najavljuju u NiP-u, rekao je da njega mogu samo smijeniti oni koji su ga izabrali.

“Procedura je jednostavna, 65.000 upisanih birača, 10 posto potpisa mogu prikupiti uz obrazloženje i uz podršku 11 vijećnika i ako 16 ruku imaju, mogu pokrenuti proceduru opoziva i onda se zakazuje referendum, te građani odlučuju da li je načelnik uradio ili nije dobre stvari. To su gluposti i mi imamo uvjeravanja da kolege iz NiP-a ne stoje iza toga“, rekao je.

Komentarišući regulacijski plan Poljine, rekao je da načelnik ni jedne općine ne donosi regulacioni plan, te da je konačna odluka upravo na vijećnicima.

“Tu je došlo do određenih problema između službi, tu su neke saglasnosti već izdate. Nije istina da načelnik nameće i pogoduje investitoru”, istaknuo je Mandić.

Kazao je i da zaposlenih u Općini Centar je 4,3 posto manje u odnosu na decembar 2020, odnosno 11 manje zaposlenih.

“Gradsko vijeće u kojem je mladi Ademović predsjedavajući ima neposrednu ingerenciju nad usvajanjem za regulacionim planom Kvadrant B. To je ono ruglo grada iza SCC. Ja ih pozivam neka što prije svoju energiju mladalačku uloži da se regulacioni plan kvadranta B konačno usvoji, tamo čekaju značajne investicije i od toga će imati svi koristi”, poručio je Mandić.

Trenutno se renovira i most Požuri polako, zbog čega upravo sada u jeku turističke sezone, pitali smo.

“Firma koja je gradila taj most je u stečaju. Nažalost u Općini Centar će trebati puno vremena da se takve greške poprave, da bi došli u situaciju da uradimo nove mostove”, kazao je, dodajući da će 400.000 KM koštati sanacija mosta.

Posljednjih dana se vodila i polemika oko rekonstrukcije trga ispred zgrade Sarajevo šuma. Mandić navodi da su počeli raditi bez saglasnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, jer im takva vrsta saglasnosti ne treba.

“Cijela priča oko te Komisije je čudna. Ona je formirana dejtonskim ustavom Anex 8 i osim domaćih, trebaju je popunjavati i stranci. Ta komisija profunkcionisala je naprasno 2021. godine. Je li plato ispred Bičakčića nacionalni spomenik – naravno da nije. Tu se ništa ne gradi i ne ugrožava se zgrada. U pitanju je skidanje oronulog betona i stavljane simboličkog stabla, klupa, žive ograde i da se zaštite pječaci… Šta tu narušava nacionalni spomenik”, rekao je Mandić, zaključivši da je “potpuno jasno da je jedni zadatak Komisije proglašenjem ove odluke da se pokaže kako Općina Centar nije u stanju ništa da uradi.”

Share.

Prof. dr. sc. Velimir Božikov Specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije Prof. dr. sc. Velimir Božikov renomirani je stručnjak iz područja endokrinologije i dijabetologije, s više od četiri desetljeća bogatog kliničkog i znanstvenog iskustva. Svojim dolaskom u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina pridonosi vrhunskom timu svojim znanjem i dugogodišnjom posvećenošću liječenju i istraživanju šećerne bolesti te endokrinoloških poremećaja. Profesor Božikov je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svoje karijere obnašao je niz važnih funkcija u zdravstvenom sustavu, među kojima se ističu dužnosti ravnatelja Kliničke bolnice Dubrava (1995. – 2001.) i predstojnika Klinike za unutarnje bolesti u istoj ustanovi (1995. – 2003. te 2005. – 2012.). Također je bio državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi od 2004. do 2005. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. godine, a specijalističku edukaciju iz interne medicine usavršio je u vrhunskim hrvatskim i inozemnim institucijama. Više od 20 godina bio je dio tima Zavoda „Vuk Vrhovac“, tadašnje vodeće ustanove za dijabetologiju i endokrinologiju, gdje je surađivao s akademikom Zdenkom Škrabalom, čije je pionirsko djelovanje oblikovalo sustav skrbi za osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj. Akademski put profesora Božikova obilježen je ranim znanstvenim doprinosima. Titulu magistra znanosti stekao je 1979. godine, obranivši rad koji je istraživao učinke somatostatina na lučenje hormona i metaboličke procese kod zdravih osoba i pacijenata s dijabetesom. Doktorirao je 1981. godine s disertacijom „Protivtumorski učinak somatostatina“, a rezultati njegovih istraživanja objavljeni su u prestižnim međunarodnim časopisima poput Blood, International Journal of Cancer i Diabetologia. Za svoja istraživanja u području somatostatina i šećerne bolesti nagrađen je godišnjom nagradom „Vuk Vrhovac“ 1980. godine, čime je potvrđena njegova izuzetna posvećenost znanstvenoj izvrsnosti. Osim istraživanja hormona somatostatina, profesor Božikov aktivno se bavio proučavanjem komplikacija šećerne bolesti, s naglaskom na dijabetičko stopalo, oksidacijski stres i kardiovaskularne komplikacije. Svoje stručno znanje usavršavao je u brojnim međunarodnim centrima — među kojima su klinike u Beču, Hamburgu i Lundu — a sudjelovao je i u međunarodnim projektima Svjetske zdravstvene organizacije, radeći kao konzultant za dijabetologiju na Malti. Godine 1994. preuzeo je vođenje tadašnje Vojne bolnice u Zagrebu, uspješno ju transformiravši u suvremenu kliničku bolnicu, poznatu kao Klinička bolnica Dubrava. Kroz karijeru je bio voditelj brojnih znanstvenih i kliničkih studija, uključujući i međunarodne randomizirane kliničke projekte. Profesor Božikov autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, te je surađivao kao autor i urednik u brojnim udžbenicima, uključujući one iz interne medicine, patofiziologije i dijabetičkog stopala. Uredio je i hrvatsko izdanje sveučilišnog udžbenika „Klinička farmacija i terapija“. Aktivan je član brojnih strukovnih i znanstvenih organizacija, među kojima su Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma, European Association for the Study of Diabetes (EASD) te Hrvatski liječnički zbor, u kojem je bio i predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva. Zahvaljujući svojoj bogatoj karijeri, znanstvenim dostignućima i predanosti edukaciji novih generacija liječnika, prof. dr. sc. Velimir Božikov zauzima istaknuto mjesto među hrvatskim i europskim stručnjacima u području dijabetologije i endokrinologije.

Comments are closed.